ĐURIĆ: – Broj stradalih postao manje važan u definiciji genocida

Ž.P./ALOONLINEBA/SRNA | Vijesti ∙ 26.09.21 10:29 ∙ 0

Ona je ocijenila da takozvani Inckov zakon o zabrani negiranja genocida krši principe slobode govore i ne uvažava akademske kodekse o pravu na stručnu analizu svih događaja.

FOTO/YOUTUBE/PRINTSCREEN

Forenzički antropolog Marija Đurić, član Grajfove komisije za Srebrenicu, smatra da je broj od 7.692 ubijena Bošnjaka nastao tako što je Hag spojio liste nestalih koje su sastavili Kancelarija haškog tužioca, Međunarodni crveni krst i nevladine organizacije „Međunarodna komisija za nestale osobe“ i „Ljekari za ljudska prava“.

Međutim, rekla je ona, broj je postao manje važan u definiciji genocida, koju je kreirao Haški tribunal, jer je pojam „znatan dio grupe“ preinačio u alternativni pojam „značajan dio neke grupe“ populacije.

– To je odvelo do zaključka da je enklava Srebrenica bila reprezentativna za cjelokupnu zajednicu muslimana. Akcenat je bio na tome, rekla je Đurićeva za „Politiku“.

Ona je dodala da je sa Rodžerom Bajardom, eminentnim australijskim profesorom forenzičke patologije u ovoj komisiji, analizirala popise nestalih, spiskove identifikovanih pomoću DNK uzoraka, potvrde o smri, izjave svjedoka, izvještaje sa iskopavanja masovnih grobnica, satelitske snimke, mape, presude Haškog tribunala…

– Reč je o desetinama hiljada pročitanh stranica, uz ukrštanje i povezivanje podataka iz različitih izvora. Pošli smo od prihvaćene činjenice da su svi koji su streljani sahranjeni u primarnim masovnim grobnicama Glogova, Branjevo, Petkovci, Lažeti, Kozluk i još desetak manjih, navela je ona.

U odnosu na dimenzije jama, istakla je Đurićeva, tu je moglo da bude pokopano najviše 3.700 osoba i prema arheoforenzičkim dokazima, to je maksimalan broj strijeljanih.

– U namjeri da prikriju zločin, srpske snage su djelimično ispranzile primarne grobnice, u njima je ostalo više od 1.700 individua. Znači, najviše oko 1.940 tijela, moglo je da bude premješteno u neku od 40 takozvanih sekundarnih grobnica. Međutim, u njima je ukupno nađeno oko 4.200 tijela, navela je Đurićeva.

Ona je dodala da je komisija postavila pitanje pod kojim okolnostima su stradali ljudi koji čine razliku između ta dva broja, te da je zaključak bio da su u sekundarnim grobnicama, zajedno sa strijeljanima, pokopane i osobe za koje se opravdano pretpostavlja da su poginule u borbi ili stradale u minskim poljima.

– Analizirali smo i mjesta gdje su nađena tijela. Ne samo u grobnicama, bilo je i nepokopanih tijela, kao i mjesta gdje je sahranjeno po nekoliko poginulih. Ukupno 1.047 takvih tijela je nađeno u velikoj mjeri duž linije proboja muslimanske 28. divizije Armije BiH, koji je pokušavala da onemogući srpska vojska, rekla je Đurićeva.

Ona je ocijenila da takozvani Inckov zakon o zabrani negiranja genocida krši principe slobode govore i ne uvažava akademske kodekse o pravu na stručnu analizu svih događaja.

Objašnjavajući zašto je prihvatila učešće u ovoj komisiji, ona je rekla da se četvrt vijeka kasnije još vodi rasprava o broju poginulih i načinu stradanja muslimana u Srebrenici tokom jula 1995. godine i događaja koji su tome prethodili, te je smatrala da bi premještanje te debate u akademsko polje, u polje struke, bio pravi način za suočavanje s prošlošću.

Đurićeva je bila član Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u regionu Srebrenice od 1992. do 1995. godine, na čijem čelu je bio i ekspert za holokaust Gideon Grajf.

Pridružite se našoj Viber zajednici