KOME SE PUNE DŽEPOVI? Troškovi registracije za bh. vozače veći od septembra

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 21.08.22 14:58 ∙ 0

Novi pravilnik nije propisao namjenu sredstava od naplate stikera

Vozači u Bosni i Hercegovini će od početka septembra plaćati naljepnice koje označavaju rok važenja registracije devet maraka – skoro duplo više nego dosad.

Do sada su vozači ova sredstva uplaćivali u budžet BiH, a novim Pravilnikom o registraciji je određeno da bi ih od početka septembra mogli uplaćivati privatnoj firmi, tzv. stručnoj instituciji s kojom Ministarstvo prometa i komunikacija bude sklopilo ugovor.

Ta firma bi od vozača godišnje naplaćivala najmanje 10 miliona maraka, piše CIN.

Saradnici ministra Vojina Mitrovića tvrde da je on potpisao promjenu pravila registracije ne poštujući zakone i utvrđene procedure.

“Nisam uopšte znao da se radi na Pravilniku. Nikako, nemam blage veze”, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) sekretar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Igor Pejić.

Pravilnik bi se trebao početi primjenjivati od 1. septembra 2022. godine.

“Za tekst Pravilnika, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, saznao sam nakon što je potpisan i tada sam uputio dopis i obavijestio ministra da ću se obratiti Upravnoj inspekciji i podnijeti zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora”, kaže zamjenik ministra prometa i komunikacija Nedžad Branković.

Branković tvrdi da je više puta upozoravao ministra Mitrovića da je novi pravilnik u suprotnosti sa: Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Zakonom o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH te Zakonom o upravi, ali Mitrović nije reagovao.

Ministar nije želio razgovarati ni sa novinarima CIN-a.

U Bosni i Hercegovini se prosječno godišnje registruje 1,2 miliona vozila. Svako vozilo prilikom registracije dobija naljepnicu koja je od 2009. godine koštala 5 KM. Tako je budžet BiH svake godine dobijao oko šest miliona maraka koji su se raspoređivali nadležnim institucijama za osiguranje radne snage, opreme i drugih troškova za potrebe izdavanja dokumenata za registraciju vozila.

Novi pravilnik nije propisao namjenu sredstava od naplate stikera.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH je nadležna za nabavku naljepnica i već je nabavila zalihe za naredne četiri godine.

Oni ukazuju da je nova odredba, koja predviđa davanje poslova privatnoj firmi, nezakonita jer se samo institucijama s javnim ovlaštenjima može povjeriti obavljanje upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti Ministarstva te da se to uređuje samo zakonom.

“U konkretnom slučaju, Ministarstvo poslove vezano za stikere pokušava urediti odredbama pravilnika a koji je akt niže pravne snage”, objasnili su iz Agencije i upozorili Ministarstvo da će Pravilnik biti neprimjenjiv i nezakonit ukoliko bude sadržavao odredbe o dodjeli posla privatnoj firmi.

No, iz Ministarstva nisu reagovali na dopise, a zanemarili su i njihovo mišljenje o donošenju Pravilnika.

Zamjenik ministra Branković kaže da je zanemareno mišljenje drugih nadležnih organa na Nacrt pravilnika – Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova (MUP).

MUP-ovi Republike Srpske, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zapadnohercegovačkog i Zeničko-dobojskog kantona ukazali su Ministarstvu na nezakonitost odredbe Pravilnika kojom bi se privatna firma ovlastila za izdavanje i aktivaciju stikera.

CIN je već pisao o nametima koji se uvode bh. vozačima, a kojima su povećani profiti privatnika. Novinari su otkrili da je federalni ministar prometa Denis Lasić uvođenjem nove cijene ekotesta u Federaciji BiH zaobišao zakonska pravila i procedure, omogućivši veliku zaradu stanicama tehničkog pregleda i privatnim firmama koje vrše nadzor nad radom stanica. Među njima su i firme u vlasništvu članova stranke kojoj pripada i federalni ministar.

Vlasnici vozila u Federaciji BiH su za četiri godine platili najmanje 74 miliona KM za ekotestove, od čega je najveći dio – 72,5 miliona KM – završio u rukama privatnika. Budžetima entiteta i kantona je proslijeđeno 1,5 miliona KM čiji utrošak nije poznat.

Nakon pisanja CIN-a Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je uputio Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija preporuku da razmotri visinu cijene za ekotest, ali to još nije učinjeno.

BONUS VIDEO: