NE NAZIRE SE KRAJ Izbjeglička patnja traje već 28 godina

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 20.06.23 20:30 ∙ 0

20. juna se obilježava Svjetski dan izbjeglica, a zbog bolnog iskustva s početka devedesetih godina građani u Bosni i Hercegovini i te kako razumiju i znaju kakav je osjećaj biti izbjeglica

FOTO: Pexels

Izbjeglička patnja kao i brojni problemi s kojima se susreću nisu riješeni ni 28 godina od oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, a po svemu sudeći, kraj njihovog rješavanja se ne nazire u skorijem roku.

Naime, 20. juna se obilježava Svjetski dan izbjeglica, a zbog bolnog iskustva s početka devedesetih godina građani u Bosni i Hercegovini i te kako razumiju i znaju kakav je osjećaj biti izbjeglica.

Govoriti o izbjeglicama u Bosni i Hercegovini nemoguće je a ne spomenuti da je 2,2 miliona ljudi tokom rata bilo prisiljeno napustiti svoj dom, a od toga 1,2 miliona građana je zatražilo status izbjeglice u 100 zemalja svijeta, dok ih je milion bilo interno raseljenih.

Kako navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, od 1,2 miliona građana koji su zatražili status izbjeglice, u BiH do sada se vratilo oko 450.000 osoba, dok je oko 16.000 osoba još u statusu izbjeglica širom svijeta.

„Solidarnost i humanost kakve je svijet pokazao prema izbjeglicama iz naše zemlje obavezuje nas da uzvratimo na isti način. Obavezuje nas da pozivamo na razumijevanje i empatiju prema izbjeglicama, da budemo glas izbjeglica i ne dozvolimo ravnodušnost na nedaće s kojima se oni susreću, tragajući za sigurnim utočištem, kao što su ne tako davno tragale i stotine hiljada naših građana“, navode iz resornog ministarstva.

Ðorde Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, ističe za „Nezavisne novine“ da izbjeglička pitanja stoje u mjestu i da niko ne radi ništa po pitanju toga.

„Izbjeglička pitanja nisu riješena ni 28 godina od rata u Bosni i Hercegovini, a pogotovu ona koja se tiču Srba u Federaciji“, naglašava Radanović.

Prema njegovim riječima, mnoga srpska sela u kojima žive povratnici su u teškom stanju.

„U tim selima nisu riješena osnovna životna pitanja, odnosno mnoga domaćinstva nemaju vodu, struju, ali isto tako nije riješena ni obnova kuća“, rekao je Radanović, dodajući da je sa druge strane mnogo toga uređeno po pitanju povratnika koji su bošnjačke nacionalnosti.

Kako ističu iz Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije RS, Sekretarijat je u obavezi da obezbijedi sve vidove alternativnog smještaja najugroženijim porodicama iz ove kategorije stanovništva, koji predstavlja prelazno rješenje do njihovog trajnog zbrinjavanja.

Kako navode, Sekretarijat svake godine priprema Program rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica i praćenja migracionih procesa kojim se raspoređuju sredstva odobrena budžetom Srpske, kako bi ovoj najugroženijoj kategoriji stanovništva obezbijedio sve vidove alternativnog smještaja.

„Na teritoriji Srpske još postoji potreba za ovim smještajem, ali se iz godine u godinu broj korisnika smanjuje, što je rezultat stambenog zbrinjavanja ovih porodica, kao i stalne revizije korištenja alternativnog smještaja“, navode oni.

BONUS VIDEO: