GRAĐANI NI U SNU NE MOGU „POKRITI“ POTROŠAČKU KORPU: Kilogram hljeba sa 2,3 poskupio na četiri marke!

Poređenja radi, kilogram šećera u novembru prošle godine koštao je 1,2 marke, dok je sada 1,45 KM. Kilogram kafe bio je 13,1 KM, a cijena je skočila na 14,2 marke. Hljeb je s 2,3 poskupio na 4 KM po kilogramu, a cijena kilograma brašna porasla je za 25 feninga. Litar ulja sada košta čak 3,40 KM, a lani je bio 2,30 KM.

Cijene u trgovinama konstantno rastu, a na poskupljenje svojih proizvoda odlučili su se i ugostitelji, pa su građane proteklih dana neprijatno iznenadile više cijene pite u buregdžinicama.

Cijene su u prosjeku povećane za 2 KM po kilogramu, što vlasnici pravdaju poskupljenjem namirnica.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja „Klub potrošača srednje Bosne“ iz Travnika, kazao je za „Avaz“ da cijene više ne rastu „puzajućom“ stopom, nego enormno.

– Svaki dan imamo situaciju da proizvodi poskupljuju za 10, 20, a pojedini i za 50 posto. Nedavno smo imali takav slučaj sa šećerom, a sada s hljebom, ćevapima, pitama, odnosno ugostiteljskim uslugama. Stanje je više nego alarmantno – istakao je Arnautović.

Podsjetio je da svake godine u zimskom periodu rastu cijene energenata te da je moguće da kao posljedica toga i dalje rastu cijene prehrambenih proizvoda.

– Očekujemo da bi se stanje moglo popraviti tek polovinom naredne godine. Imali smo izuzetno nepovoljnu godinu, gdje su cijene hrane i na svjetskom tržištu visoke. To se odrazilo i na BiH, a ne vjerujem u stagnaciju cijena ni u narednih šest mjeseci – rekao je Arnautović.

Dodao je da je prosječna potrošačka korpa porasla, prema procjenama, za 25 posto u posljednjih šest mjeseci, što, definitivno, 80 posto bh. građana ne može izdržati.

Arnautović je istakao da država ima mehanizme koji bi se mogli relativno brzo primijeniti i omogućiti građanima da prežive težak period, samo je, kako kaže, pitanje hoće li oni biti pokrenuti.

– Ukidanje dodatnih akciza na gorivo koje su uvedene prije četiri godine, gdje bi se cijena goriva snizila za 0,50 KM po litru, uticalo bi na ostale proizvode. To ukidanje ne mora biti trajnog karaktera, barem dok se stanje u državi i svijetu ne popravi – zaključio je Arnautović.