GODIŠNJICA UBISTVA ZORANA ĐINĐIĆA 19 godina kasnije
Iako je bilo brojnih drugih političkih ubistava u Srbiji i Crnoj Gori od pada Miloševića 2000. godine, u međunarodnoj zajednici žrtve generalno nisu viđene kao posebno važne ličnosti, a ubistva bi se lako okarakterisala kao produkt “izmirivanja” računa.
Alternativne istorije
Nakon smrti prvog demokratski izabranog premijera, ostala je ogromna praznina u političkom svijetu Srbije koju je trebalo popuniti. Srbiji je trebao iskusan političar, odnosno državnik.
I dalje 19 godina poslije ubistva, mnogi sljedbenici njegovih ideja često govore o alternativnoj verziji događaja – onoj u kojoj je Zoran živ. S kim bi danas on bio i možda bolje pitanje – gdje bi Srbija uopšte bila?
“Evropska” Srbija
Đinđićeva ideja građanske Srbije išla je u pravcu evropeizacije, EU integracija, provođenja demokratije, izgradnje “demokratskijih” institucija, reforme iznutra odnosno one promjene kompletnog sistema u duhu filozofije Ralfa Darendorfa. Znači, uvođenje vladavine prava, konverzija u tržišnu ekonomiju i formiranje građanskog društva. Korjenite reforme su bile zacrtane, ali mnoge od njih nisu ni ugledale svjetlost dana.
“Strani plaćenik, domaći izdajnik”
Polemika oko Đinđićeve politike ‘90-ih i one poslije 5. oktobra bila je čest predmet medijskih špekulacija. Faktički njegova nacionalistička politika i teorija o Velikoj Srbiji iznjedrila je prvog građanskog predsjednika što je zapravo i paradoksalno.
Vrlo dobro je poznata činjenica da je on na studije u Njemačku otišao kao marksista i anarhista, a u Beograd se vratio kao neoliberal radi čega je u određenim društvenim krugovima bivao okarakterisan kao strani plaćenik i štićenik tadašnjeg njemačkog kancelara Šredera.
Poslije Zorana…
Nakon smrti Zorana Đinđića mnoge stvari su ostale neiskristalizovane, ostale su ideje, želje… Čovjek koji je nosio i titulu izdajnika i titulu heroja 19 godina kasnije je vjerovatno jedna od centralnih figura u istoriji srpske politike.