KAKO POSTATI GENIJE?! ČUDOTVORNA TEHNIKA SPAVANJA Dalija i Edisona ima naučno objašnjenje: FAZA U KOJOJ SU DOBIJALI najbolje ideje!
FOTO/PIXABAY
Tehnika spavanja, koju su koristili Salvador Dali i Tomas Edison kako bi poboljšali kreativnost, vjerovatno ima osnova u nauci, utvrdili su istraživači, a piše Nacionalna geografija.
Ta tehnika podrazumijeva da se čovjek probudi u određenoj fazi sna, u kojoj se realnost „pretvara“ u fantaziju.
Da bi uspjeli u tome, Dali i Edison su držali u ruci neki objekat, kao što je kašika ili lopta. Kada bi zaspali, ona bi im ispala iz ruke, napravila buku i probudila ih. Poslije par trenutaka na ivici nesvjesnog, krenuli bi da rade, piše „Lajvsajens“, a prenosi Sputnik.
Ta rana faza sna, poznata kao hipnagogija ili N1 faza, u kojoj su stanja budnosti i spavanja spojena, traje tek nekoliko minuta prije nego što se utone u dubok san, ali može biti „idealan koktel za kreativnost“, tvrde naučnici u novom radu objavljenom u časopisu „Sajens advens“.
Ljudi provedu oko pet odsto noćnog sna u toj fazi, a ona je do sada malo proučavana, kaže Delfina Odijet, naučnica sa Instituta za neurološka istraživanja u Parizu, koja je predvodila istraživanje.
U N1 fazi ljudi mogu da zamišljaju objekte, boje ili čak dijelove sna pred zatvorenim očima, ali i dalje čuju šta se događa oko njih, a to može da se značajno razlikuje od osobe do osobe, kaže Odijetova.
Inspirisana metodom koju su primjenjivali Edison i Dali, ona i njene kolege ispitivale su je na 103 ljudi.
Njima su predstavili matematički problem u kom je trebalo da pogode posljednju brojku u nizu, a dali su im dva pravila koja treba da primjene kako bi je odgonetnuli.
Međutim, istraživači su koristili i treće, skriveno pravilo da je osma, posljednja brojka u nizu bila ista kao i druga brojka u nizu. Ko bi to shvatio, brže bi riješio problem.
U prvom dijelu eksperimenta, ispitanici su rješavali 10 matematičkih problema koristeći dva pravila koja su im predstavljena.
Pronalazak skrivenog pravila
Zatim su dobili pauzu od 20 minuta i rečeno im je da se tokom nje odmaraju ili spavaju u fotelji u mračnoj sobi, ali tako što će u ruci držati čašu, koja će im ispasti iz ruke ako utonu u san i probuditi ih. Takođe, pratili su njihovu moždanu aktivnost putem elektroencefalografa (EEG).
Kada je pauza završena, ispitanici su nastavili da rješavaju matematičke probleme.
Utvrđeno je da su ispitanici koji su proveli bar 15 sekundi u N1 fazi sna imali 83 odsto više šanse da otkriju skriveno pravilo za rješavanje zadataka, nasuprot 30 odsto kod onih koji su ostali budni.
Međutim, da su ispitanici skliznuli u dublji san, takozvanu N2 fazu, efekat bi nestao, smatraju naučnici.
Kratak san dramatično popravlja rezultate
Robert Stikgold, profesor psihijatrije na Harvardu i direktor Centra za san i kogniciju bolnice u Bostonu, kaže da ovo istraživanje daje veliki značaj hipnagogiji, koja je potcijenjena u nauci. Kako objašnjava, kratak period sna može dramatično da poveća mogućnost riješavanja zadataka na kojima smo prethodno radili. To je posebno važno jer nije potrebno da ljudi spavaju dubokim snom, kako bi došli do boljeg rada, objašnjava on.
Nije objašnjeno na koji način N1 faza sna podstiče kreativnost, ali budući da se radi o polusvjesnom stanju u kom ljudi gube kontrolu nad nekim dijelovima misli, ali su ih i dalje svjesni, mogla bi da kreira idealno stanje opuštene kognitivnosti i čudnih asocijacija, stanje u kom postoji sposobnost da se rode nove ideje, kaže Odijet.
Ispitanici su odgovarali i šta su „vidjeli“ tokom tog kratkog perioda sna, a jedna trećina je rekla da su to bile stvari u vezi sa zadatkom koji su imali, ali nisu vidjeli riješenje do kog su kasnije došli.
Psiholozi se slažu da je potrebno dodatno istraživanje na koji način N1 faza sna utiče na kreativnost i mogućnost rješavanja zadataka.
Možda vas zanima
Razonoda
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
