KAKO DA REPROGAMIRAMO NAŠ MOZAK? Evo čarobne formule putem koje to možemo postići

ALO.RS/A.N./POLITIKIN-ZABAVNIK | Razonoda ∙ 09.09.21 09:48 ∙ 0

Svi znamo da je mozak najvažniji i najtajanstveniji organ u našem tijelu. Po cijeli dan možemo da radimo, razmišljamo, čitamo, računamo i nikad se neće potrošiti. Zanimljivo naučno otkriće jeste neuroplastičnost mozga – njegovo prilagođavanje promjenama.

FOTO/PIXBAY

Da je naš mozak podložan promjenama, prilagodljiv i „snalažljiv” – nikako nije novost. O neuroplastičnosti mozga prvi je pisao psiholog s Univerziteta Harvard Džejms Vilijams još 1890 godine. Od tada ljekari i terapeuti pomažu ljudima koji su pretrpeli razna oštećenja mozga da se oporave i nastave da normalno žive. Odnedavno nas naučnici savjetuju da i sami vježbama podmladimo, ojačamo i poboljšamo mozak. Da li želite da probate?

Neuronsko ćaskanje

Prije nego što vježba počne, treba znati da se u mozgu nalaze milioni ćelija koje se zovu neuroni. Oni vole da se „druže i ćaskaju” jezikom koji se zove hemijsko-električna signalizacija. Između neurona postoje razgranate mreže dugih staza. U zavisnosti od toga koliko često neki neuroni „razgovaraju”, neke staze postaju utabanije i pretvaraju se u puteve dok neke i nestaju. Što se više „druže”, putići između neurona postaju sve dublji i utabaniji.

Zahvaljujući plastičnosti mozga, ti putevi se mijenjaju tokom našeg života. A sve to zato što je naš mozak brži, spretniji i pametniji od bilo kog računara. Ako savladamo vježbice koje nam naučnici savjetuju, možemo da ga unaprijedimo i ubrzamo.

Bolji od psa čuvara

Naš mozak obavlja tri najvažnija posla.

1. ODRŽAVANjE U ŽIVOTU

Njegov posao je da nas uplaši od stvari koje nas ugrožavaju. Zbog toga se često osjećamo kao vojnici na straži. Za to je zaslužan dio mozga koji se zove amigdala. Ako je ona previše aktivna, ispuštaju se supstance koje izazivaju osećaj nesigurnosti i uznemirenosti. Tako se sužavaju naše mogućnosti da djelamo u datim okolnostima.

2. RAZMIŠLJANjE, PLANIRANjE, MAŠTANJE

To su svi zadaci koje rješavamo u svakodnevnom životu. O njima se brine čeoni režanj mozga. On može da se napuni energijom, ali i isprazni, baš kao baterija. Ako je baterija do kraja napunjena, mi ispoljavamo punu duhovnu snagu. Što je praznija, više se ističu naše slabije strane.

Čeoni režanj i amigdala – kao dan i noć – suprotno djeluju. Tako, kad se ne naspavamo dobro, naš čeoni režanj je „poluprazan”, a amigdala je u punom zamahu.

Ove dvije moždane funkcije vjerodostojno su prikazane u crtanom filmu iz 1955. godine „Raspjevani žabac”. Radnik na gradilištu nalazi kutiju. Iz nje iskače žaba sa šeširom koja umije da igra i pjeva, ali uvijek samo za njega. Kad treba da se prikaže publici, žaba postane najobičnija kreketuša. Dok ona pjeva i igra, to je kao kad nam je odmoran čeoni režanj; kad krekeće bez namjere da zabavi publiku, to je slika i prilika djelovanja amigdale.

3. POVEZIVANjE AMIGDALE I ČEONOG REŽNjA

Najvažniji posao našeg mozga jeste da poveže njihovo djelovanje. To je u stvari način razmišljanja svakog od nas. Kad god se nečeg sjetimo, u dijelu mozga koji se zove nukleus bazalis pokreću se hemikalije koje izazovu osjećaj vezan za to iskustvo. Da li to znači da zbog plastičnosti mozga možemo da mijenjamo supstance u nukleus bazalisu, a time i osjećaje u vezi s nekom uspomenom ili događajem? Odgovor je DA.

Danas je uglavnom poznato sve što nam treba za uspješno podmlađivanje „sivih vijuga”. Kako kažu neuronaučici – treba ti amigdala koja nije previše aktivna i čeoni režanj u punom zamahu.

Mozak – hop, jedan, dva!

Evo najlakših vježbi koje čine da trenutno osjetimo kako mozak „mozga”. Ugledni svjetski profesori ovo moždano razmrdavanje nazvali su vježbama usredsređene pažnje. To je naučno potvrđena strategija kojom se otključava sva snaga našeg mozga.

– Pratite disanje. Usredsredite se na rebra, koja se šire i skupljaju, ili vazduh dok ulazi i izlazi iz nozdrva. Prebrojte udahe do deset.

– Pljeskajte po butinama desetak sekundi i onda obratite pažnju na dlanove, koji bride. Pažljivo posmatrajte sjevanje u dlanovima dok ne iščezne.

– Usredsredite se na tri udaha i izdaha. Prvi put udahnite i izdahnite zatvorenih očiju. Drugi put usredsredite pogled na jednu tačku u blizini (kao časovničar koji popravlja sat i gleda ga izbliza). Poslednji, treći put označava „defokusiranje”. Pogledajte u daljinu i usredsredite se na neku panoramsku, što širu sliku. Ponovite ove različite vrste „gledanja” nekoliko puta.
Kad počnete da koristite ove vježbe, osjetićete da se mozak brzo umara jer stvara nove veze. Ako ne odustanete, osjetićete da je sve manje zamorno. To je čuvena plastičnost mozga na delu.

Pranje zuba zatvorenih očiju

Ako nemate vremena da isprobate ove vježbe, ponavljajte jednostavne radnje koje liče na mentalnu gimnastiku. Vježbajte pranje zuba ili pisanje rukom koju slabije koristite. Ukoliko istrajete, postaćete sve vještiji i brži. To je zato što se vježbanjem između neurona stvaraju nove hemikalije – neurotransmiteri, i nastaju novi putevi, staze i stazice.

Manje tablet, više džoging

Treba znati da je za živahnost mozga važna i fizička aktivnost. Redovna gimnastika, trčanje i druge vrste vježbanja podstiču stvaranje novih neurona, kao i lučenje dopamina (hormona sreće), što utiče na dobro raspoloženje.

Ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti ili demencije treba svaki dan da hodaju, trče, plivaju. Ne treba dozvoliti sebi predugo piljenje u telefon ili tablet.

Neki neurolozi smatraju da u samo jednoj profesiji jedva da ima obolelih od demencije, Alchajmera ili Parkinsona – to su koncertni muzičari. Kod njih je izražen psihomotorički rad koji ih, vjeruje se, čuva od propadanja neurona i njihovih veza.

Ne brini brigu

Zašto je važno da vodimo računa o mozgu? Naučno je dokazano da u velikoj mjeri možemo sami da smanjimo rizik od gore navedenih bolesti, ali ne samo to. Fizičkim i duhovnim vežbama mjenjamo cijeli doživljaj i prebacujemo ga iz traume i stresa u bolje raspoloženje.

Nobelovac Ričard Fajnman tvrdio je da u sve što radimo treba da uključimo igru i „dječiji” pristup životu uopšte. Za to postoji čarobna formula: budite opušteni i ne shvatajte sebe i druge preozbiljno. Uživajte i trudite se da ne razmišljate mnogo ni o prošlosti ni o budućnosti.

A šta kažu ljekari? Neurolog s Univerzitetskog kliničkog centra u Ljubljani Serđo Mofardin ima savjet. Ukoliko želiš da vježbaš svoj mozak da dugo bude živahan i da te odlično služi, svakodnevno radi vježbe za stvaranje novih neurona; ponavljaj iste mentalne vežbe „usredsređene pažnje” za podsticanje novih međućelijskih veza; putuj, upoznaj nove ljude i predjele; brini što manje i uživaj u sadašnjem trenutku. Ne odustaj!

Mozak će ti biti plastično zadivljujuće zahvalan.

Pridružite se našoj Viber zajednici