SVI OBIČAJI VEZANI ZA BADNJAK: Šta simbolizuje i ko ga unosi u kuću? Šta ne smije da izostane sa trpeze?
Badnje veče je priprema za Božić, najradosniji hrišćanski praznik. Pravoslavni vjernici oblježavaju Badnje veče 6. januara, a Božić kao dan proslave rođenja Gospoda Isusa Hrista obilježava se 7. januara. Badnje veče ili Badnji dan, nosi naziv prema badnjaku, hrastovom drvetu koje se na taj dan siječe i pali.
Prvi običaj jeste da se na Badnji dan, ranom zorom odlazi u sijeku badnjaka koje podrazumijeva slavlje. Koje drvo se siječe i koliko se odnosi kući, zavisi od običaja u raznim krajevima Srbije, ali najčešće je pravilo da se odsiječe jedna grana ili grančica koja se nosi kući za sreću. Badnjak se stavlja ispred ulaznih vrata, a uveče se unosi u dom. Tokom dana traju pripreme za Badnje veče, sprema se hrana u domu, atmosfera treba da bude radosna, a Badnjak se tek uveče unosi u kuću.
U dom se unosi i slama koja se razbacuje po podu i simbolično predstavlja slamu iz Vitlejemske pećine u kojoj se rodio Isus Hrist. Nekada se slama razbacivala po cijeloj kući i na njoj se porodica okupljala, postavljala ručak i jela. U moderno vrijeme se najčešće prospe samo malo slame ispod stola.
Običaj je da se po slami pobacaju slatkiši za djecu. Poput „pilića“, djeca pijuču na slami dok ih odrasli daruju slatkišima. U nekim krajevima Srbije badnjak se maže medom kako bi simbolozovao slatku godinu pred nama, a drvetu se i prinosi vino. Badnjak se unosi u dom na Badnje veče svečano. Tokom unošenja badnjaka u nekim krajevima se bacaju oprasi po podu i kovanice, kako bi zveckali i privlačili dobru sreću.
U domu se pali svijeća koja simbolizuje svjetlost koju u svijet donosi rođenje Hristovo, a dom se kadi tamjanom. Na trpezi se postavlja posna hrana od kojih su obavezni riba, pasulj, kiseli kupus, a spemaju se i razne pite, kolači, pogača badnjača. Centralno mjesto na trpezi zauzima servirano suvo voće koje se za običaj jede na Badnje veče, ali i med i orasi koji se čuvaju i nakon Badnje večeri i jedu za zdravlje.
U domu treba da vlada lijepa energija, radost, sreća i zajedništvo. Prema običaju, na Badnje veče se ostaje kod kuće i provodi se vrijeme sa porodicom. Oni koji imaju kamin ili šporet pale badnjak, a u nekim krajevima se izgovaraju riječi „Koliko varnica, toliko parica.“ Često se za Badnje veče pije kuvano vino. Na Badnje veče pred večeru odlazi se na službu u obližnju crkvu u kojoj se simboličnu pali veliki badnjak.
Pored svih običaja, najvažnija od svega je ljubav. Badnje veče je dan kada se posti fizički, jede se posna hrana, ali se posti i duhovno, što podrazumijeva njegovanje čiste duše i srca. Na ovaj praznik je važno da se oslobodimo negativnih misli, da se riješimo negativnih emocija, da oprostimo i zatražimo oproštaj, da praktikujemo molitvu… Posvetite se danas svojoj duši i uživajte u društvu najmilijih.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Razonoda
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
