OBIČAJI ZA NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK Evo šta sve trebate ispoštovati na Badnji dan i Božić
Printscreen
Božić je za pravoslavce najradosniji praznik, praznik koji donosi veselje, izmiruje i nosi poruku ljubavi i sloge. Prije svega to je porodični praznik koji okuplja sve generacije, a u kome aktivnu ulogu imaju djeca. Za djecu ovaj praznik često ostane prelijepa uspomena na bezbrižnost djetinjstva koju oni kasnije prenose na svoju djecu. Na ovaj način ne samo da se čuva jedna lijepa tradicija, već se njeguju suštinske vrijednosti i toplina porodičnog doma.
Badnji dan
Običaji kažu da na dan uoči Božića, Badnji dan, najstariji i najmlađi muškarac domaćinstva u rano jutro odlaze u šumu po badnjak – hrastovo ili cerovo drvo koje će tokom večeri unijeti u kuću. Badnjak simboliše Isusa Hrista i siječe se posebnim obredom. Na mjestu gdje se badnjak posjekao valjalo se ostaviti nešto: parče pogače ili malo žita. Badnjak se siječe iz tri udarca, a ako se tako ne posiječe, onda se lomi uvrtanjem.
Tako bijaše nekad, a danas bi bilo sasvim u redu otići na zelenu pijacu po granu badnjaka i unijeti ga u kuću neposredno prije večere. Badnjaku se dodaje i po jedna drenova grančica koja simbolizuje zdravlje i snagu.
Kada dođu muškarci sa badnjakom, ukućani ih pozdravljaju i međusobno jedni drugima čestitaju badnji dan riječima: „Dobro veče Badnjače“ i „Dobro veče i srećno vam Badnje veče“.
Pijukanje, najradosniji momenat za djecu…
Ženski posao na Badnji dan je spremanje pečenice za Božić i božićne trpeze. Osim toga žene su zadužene za sakrivanje poklona i slatkiša ispod slame koja je unijeta u kuću tokom jutra i koja se ređa ispod stola.
Glavni posao djece i ujedno najveća zabava za sve ukućane jeste pijukanje i traženje sakrivenih poklona i slatkiša. Djeca imitiraju piliće i idu iza mame „koke“ i starijih ukućana. Ovo je simbolična predstava roditeljske ljubavi, odnosno ljubavi Hrista prema ljudskom rodu. S obzirom da se tek sutradan mogu ti slatkiši jesti, ovo je način da se djeca uče strpljenju i odlaganju zadovoljstva.
Zatim svi sjedaju za porodičnu trpezu i čestitaju jedni drugima Badnje veče. Večera je kod pravoslavaca posna, sastoji se uglavnom od prebranca, ribe, kiselog kupusa, turšije, a nakon večere može se zasladiti posnom pitom, suvim voćem i orašastim plodovima.
Božićni običaji
Na dan Božića žene peku česnicu koja može biti slana ili slatka u zavisnosti od porodičnog nasljeđa i podneblja. U česnicu se sakrije novčić, a vjeruje se da onaj ko pronađe novčić biva srećan cijele godine. Dešava se tako da se „slučajno“ novčić nađe baš u onom komadu koji će pripasti najmlađem članu porodice, što biva ispraćeno velikom radošću.
Ujutru se ide u crkvu na službu i pričest i jede se prvi mrsni doručak.
Božić je porodični praznik, pa se na dan Božića ne ide u goste. Izuzetak je jedino položajnik. Položajnik je prva osoba koja uđe u kuću na dan Božića i obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On ulazi u kuću i čestita Božić ukućanima riječima „Hristos se rodi“, a ukućani odgovaraju „Vaistinu se rodi“.
Zatim položajnik pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću „Koliko iskrica toliko srećica. Koliko varnica toliko zdravlja i parica…“
Domaćin dijeli česnicu i svakom ukućaninu i položajniku namjenjuje jedan dio. Onaj kome zapadne dio sa novčićem, smatra se, biće posebno srećan te godine.
Prema predanju na Božić treba započinjati poslove. Neki običaji kažu da treba raditi upravo onaj posao koji je bio naročito težak prethodne godine, kako bi ove godine lijepo tekao.
Ovom prilikom svim pravoslavnim vjernicima, od najmlađih do najstarijih, čestitamo najradosniji praznik Božić riječima:
Mir Božji, Hristos se rodi!
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Razonoda
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
