Kako je Njegoš govorio o ženama: Ljepotom jedne bio očaran, a pred smrt imao posebnu želju

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 13.11.23 21:01 ∙ 0

Mnogi smatraju da je najveća prepreka monaškom životu Petra Petrovića Njegoša bila njegova velika ljubav prema ženama.

Wikipedia

Petar Petrović Njegoš smatran je za jednog od najatraktivnijih vladika. Neki su nagađali da je njegovom monaškom životu najviše „smetala“ njegova sklonost ka ženskom polu. I kao da je i sam vladika Rade znao za svoju „boljku“ često je o ženama znao i pogrdno da kaže u svojim književnim djelima.

Njegoš umro u 38. godini, imao jednu želju

Samo godinu dana prije smrti, svojoj pjesmi “Noć skuplja vijeka”, Njegoš je o ženama rekao sljedeće: “Neki su me sovjetovali da oči na ženski pol ne okrećem, a čovjek ne može i sa samrtnoga odra da oči ne baci na krasno stvorenije”.

Kao vladici, nije mu bilo dozvoljeno da stupa u odnose, međutim postoje tvrdnje da se tog “zavjeta” nije pridržavao. Njegoš je svojevremeno važio za izuzetno lijepog muškarca, a poznato je da mu je za oko zapala i pjesnikinja Milica Stojadinović Srpkinja.

Upravo je ona bila razlog zbog kog je sam Petar Petrović Njegoš u jednom trenutku pomislio šta bi bilo da nije crkveni poglavar, te je napisao sljedeće: „Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam vladika, eto kneginje Crnoj Gori“.

Vladika Rade vladao je i živeo u vremenu koje je iziskivalo „bojovnike“, a ne viteze srca. Evo kako je Njegoš pričao o ženama:

„Ćud je ženska smiješna rabota. Ne zna žena ko je kakve vjere; stotinu će promijenit vjerah da učini što joj srce žudi.“

„Ništa ljepše nit’ je kada, niti od nje stvorit može“.

„Neću umreti dok na vrh Lovćena ne vratim Njegoševu crkvu“

Petar II Petrović Njegoš rođen je 13. novembra 1813. godine u selu Njeguši u blizini Cetinja, a umro na Cetinju 31. oktobra 1851. godine.

Bio je srpski pravoslavni vladika, kao i poglavar Crne Gore. Jedan je od najvećih pesnika i filozofa sa ovih prostora.

Njegovo najpoznatije djelo jeste poema „Gorski vijenac“, ali tu su i druga važna dela poput „Luča mikrokozma“, „Lažni car Šćepan Mali“…

Njegoš je u Crnoj Gori uveo redovne poreze i mnoštvo novih zakona, a oformio je i vojsku.

Bio je pristalica ujedinjenja i oslobođenja srpskog naroda koji je bio u stalnim sukobima s Osmanskim carstvom.

Njegove posete Rusiji podsticale su ga da ulaže napore za modernizaciju. Otvorio je dve fabrike baruta i izgradio brojne puteve i bunare, a ustanovio je i medalju Obilića, koja je postala najviše crnogorsko vojno odlikovanje.

BONUS VIDEO: