Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, podnio je Savjetu bezbjednosti najnoviji šestomjesečni izvještaj u kojem je, između ostalog, optužuje Republiku Srpsku, predvođenu predsjednikom Miloradom Dodikom da, kako tvrdi, "aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum".

“Njihova prijetnja da paralizuju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući Republiku Srpsku iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države - uključujući Oružane snage BiH i poreskog, pravosudnog i izbornog sistema BiH – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira Republike Srpske”, navodi se u izvještaju Šmita.

Navodi da svi politički činioci moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, koje, kako kaže, djelimično nedostaje.

Šmit takođe kaže i da su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj nastavile da organizuju proteste između dva entiteta nazvane "Granica postoji".

Šmit u izvještaju optužuje Republiku Srpsku i njeno rukovodstvo za, kako navodi, "nezapamćen kontinuiran pritisak na pravosudne institucije".

“Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija Republike Srpske podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH. Predstavnici vladajuće koalicije Republike Srpske otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja”, navodi Šmit u dijelu izvještaja.

Ako se, kaže, Šmit nastave ove radnje bi "mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara".

“To bi bio scenario s ozbiljnim posljedicama”, kaže, između ostalog, Šmit u izvještaju koji će biti na dnevnom redu SB UN”, prenijeli su sarajevski mediji.

Ekonomska aktivnost u BiH je usporila a stopa rasta u trećem kvartalu je iznosila 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju da se radi o usporavanju, navodi se takođe u tom izvještaju.

“U 2023., izvoz i uvoz u BiH su opali za 7,1%, odnosno 3%. Industrijska proizvodnja je opala za 8%. Inflacija je iznosila 6,5%. Direktne strane investicije u trećem kvartalu iznosile su 1,433 milijarde KM (što je za 23,9% više u odnosu na isti period 2022. godine). Socijalni pokazatelji su poboljšani, ali napredak je samo statistički. Prosječna neto plata u decembru 2023. godine iznosila je 1.297 KM, što je povećanje od 8,9% u odnosu na decembar 2022. Prosječna penzija od 582 KM u Federaciji i 541 KM u RS povećana je za 20,7%, odnosno 13,8%. Ipak, nivoi prihoda su znatno ispod prosječne cijene potrošačke korpe koja iznosi preko 2.800 KM za četveročlanu porodicu, što ukazuje da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem,” napisao je Šmit u svom izvještaju.

Naveo je kako je broj zaposlenih iznosio 852.813 (što predstavlja rast za 0,9%) a da je broj penzionera 727.337 i veći je za 2,3%.

“Politička nestabilnost i loš životni standard navode se kao ključni faktori koji tjeraju ljude. Što se potonjeg tiče, Eurostatovi indikatori koji mjere nivo ekonomskog blagostanja zemalja stavljaju BiH na evropsko dno. Dodatni faktor koji se navodi kao razlog odlaska iz zemlje je korupcija. Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. svrstao je BiH na 108. mjesto od 180 zemalja,” tvrdi Šmit.

Time je, navodi visoki predstavnik, BiH tek druga od dna po rangu percepcije korumpiranosti.

Što se tiče finansijskog sektora, Šmit je naveo kako je on stabilan, a prema preliminarnim podacima, bankarski sektor u BiH je u 2023. ostvario rekordnu dobit od 709 miliona KM. To predstavlja povećanje od 41,2% u odnosu na 2022. godine.

Šmit u Republici Srpskoj nije priznat jer njegovo imenovanje na funkciju visokog predstavnika u BiH nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN, kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

BONUS VIDEO