Još jedan pokušaj dogovora federalnih partnera o izmjeni Izbornog zakona je, po svemu sudeći, propao juče u Mostaru, a imajući u vidu to da hrvatski politički predstavnici nisu spremni da po sadašnjim pravilima učestvuju na ovogodišnjim izborima, već se uveliko spekuliše na koji način će, ako ne bude nikakvih pomaka u pregovorima, pokušati da bojkotuju predstojeću provjeru kod birača.

Iako se prvobitna priča o izmjenama i dopunama domaćeg Izbornog zakona vezivala za presudu u predmetu “Sejdić i Finci” i diskriminatorski odnos prema onima koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, sve se više u posljednje vrijeme stavlja akcenat na hrvatsko pitanje, odnosno to da Hrvatima, ravnopravnost i konstitutivnost, bude obezbijeđena u praksi.

Sa ciljem da budu u mogućnosti da nakon izbora imaju, kako tvrde, legitimne predstavnike, prije svega u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, Hrvati zastupaju stav da mora biti ispoštovana presuda Ustavnog suda BiH u predmetu “Božo Ljubić”, ali i ostale iz Suda u Strazburu kako bi se stvorili uslovi da ovi izbori, planirani za jesen budu i održani tada, iako se pominje mogućnost da ne budu u oktobru, već do kraja godine u slučaju skorijeg dogovora.

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je i kako među članicama EU prevladava stav da je neophodno promijeniti Izborni zakon da bi se održali izbori i obezbijedilo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i ostalih. Njegov stav jeste da bi BiH mogla ući u još veću političku destabilizaciju, ako se izbori održe prema sadašnjem sistemu. U ovom procesu je, kako mnogi ističu, u dogovoru HDZ-a i SDA, ali juče u sjedište HDZ-a nije niko došao, sem navodno stručnih eksperata. Sa kadrovima HDZ-a nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za “Glas” tvrdi da izbori ne mogu biti održani prema važećim izbornim pravilima.

- Postoji rupa u Izbornom zakonu. Ne može se, kao što je to bio slučaj 2018. godine, prepustiti Centralnoj izbornoj komisiji BiH da praktično otima nadležnosti Parlamenta i popunjava rupe u zakonu prema svom nahođenju, odnosno da bira koja će pravila primijeniti. Ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona i usklađene sa odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, izbori se ne mogu održati - istakao je on.

Smatra da će hrvatski funkcioneri, ako se ne ništa ne promjeni, na svim nivoima vlasti pokušati da utiču na izbore.

- Jedan model je neodobravanja novca za izbore, ali svi nivoi vlasti učestvuju u njihovom finansiranju. A ako bi neko ušao u tu avanturu, da li visoki predstavnik ili neko drugi, da obezbijedi vanredno ta sredstava, ne znam ko bi mogao da zamijeni lokalne izbore komisije u hrvatskim, a možda i srpskim sredinama, da imenuju biračke odbore. Najniži nivoi izborne administracije, odnosno opštinske i gradske izborne komisije, imenuju članove biračkih odbora. Izbori kada se održavaju, za bilo koji nivo vlasti, oni su na lokalu. Tako da mislim da bi to bila prevelika avantura da neko drugi, iz nekog drugog kantona, imenuje ljude koji bi trebalo da sjede u nekom drugom gradu, kantonu u tom biračkom odboru - smatra Sitarski.

Upravo su organi nadležni za sprovođenje izbora izborne komisije i birački odbori, a prema propisima sastav mora da bude multietničan.

Galama

Sagovornik “Glasa Srpske” iz političkih krugova u Sarajevu ističe da je bojkot izbornog procesa od strane bilo koga krajnje sredstvo, ali smatra i da je hrvatska galama više podignuta zarad dolaska do izmjena i dopuna Izbornog zakona.

- Bojkot na lokalu bio bi veliki problem, čak i veći od toga da ne bude novca. Od kada su domaći stručnjaci preuzeli vođenje izbornog procesa to se nije desilo, odnosno od 2000. godine - kaže naš sagovornik.