Cvijanovićeva je naglasila da nova američka administracija kaže da njen spoljnopolitički prioritet nije više izgradnja tuđih država, nego da sami u BiH treba da odrede kako će da žive, a da Ameriku interesuje da im pomogne da održe mir.

Ona je dodala da nije čula bilo šta o pravljenju nekog koncepta nametanja rješenja, nego samo mir i ekonomska saradnja.

Cvijanovićeva je rekla da je sa tog skupa u Dejtonu najviše zadovoljna porukama od nove adminstracije SAD.

Ona je navela da su se na sastanku sa zamjenikom državnog sekretara Kristoferom Landauom vidjele razlike ne samo u obraćanju, nego u postavljanju političkih ili spoljnopolitičkih ciljeva SAD i načinu saopštavanja.

- Vidjela se ogromna razlika onog ranije od ovog sada. Bila sam oduševljena tim sastankom - rekla je Cvijanovićeva za RTS.

Ona je istakla da je poruka da Amerika želi da razvija ekonomske odnose, i da je za nju to ohrabrujuća poruka, jer je ranije na sastancima sa prethodnom administraiicjom sve to bilo ultimativno, naredbodavno, brutalno i prijeteće i da se podržava stranac koji donosi odluke umjesto ljudi u BiH.
- Јa to nisam sad čula. Nisam čula od zvaničnika bilo kakvu optužbu na račun Srpske, niti pominjanje Milorada Dodika. Ne govorim o nekom iz BiH koji dođe i priča tamo, niti o Kristijanu Šmitu koji sebi daje to pravo. Govorim o ljudima koji danas predstavljaju zvaničnu politiku SAD - rekla je ona.

Cvijanovićeva je istakla da je iskoristila svaku priliku da kaže i upozori da u BiH postoji stranac koji radi nešto za šta nije dobio pravo da radi po Dejtonu.

Za to što je Šmit rekao u svom obraćanju - da se nada da će biti posljednji visoki predstavnik u BiH Cvijanovićeva je rekla da je Šmit pozvao na još intervencionizma međunarodnog faktora, i da bi vjerovatno zaključio svoj mandat za 10 godina, a do tada bi oni totalno centralizovali BiH, ostavili Srbe bez bilo kakvih prava, vjerovatno i Hrvate.

- Napravili bi neku unitarističku priču i onda bi rekao – sad je moj posao završen, mogu da idem kući. Svaki mjesec staviš 27.000 evra u džep i mijenjaš nekome državu - rekla je ona.

Ona je dodala da se to ne ne poklapa sa onim što je čula od američkih zvaničnika, koji su rekli da Amerika neće da pravi državu BiH, i da ljudi u BiH treba da to čine sami, da su dobili osnove i mir i da treba da rade svoj posao.
- A to što govori neizabrani stranac Šmit, to je neka druga priča. On sebe vidi u tome i ne treba biti naivan, jer i on zagovara neke politike i ono što predstavlja duboku državu i u Vašingtonu i Briselu - navela je ona.

Cvijanovićeva je da je Dejtonski sporazum uspostavio mir i ustavni sistem za BiH, zemlju sa dva autonomna entiteta, a danas 30 godina kasnije vidi se decentralizacija i da su mnoge od tih nadležnosti koje su pripadale Republici Srpskoj zapravo na razne načine prenesene na nivo BiH.

Ona je rekla da je na skupu u Dejtonu istakla da je 30 godina na sceni modifikacija Dejtona, što je vodilo zemlju iz krize u krizu.

Prema njenim riječima, po izlaganjima učesnika tog skupa vidjelo se da ima stvari koje su neriješene u BiH i u cijelom regionu, a najupečatljiviji primjer je izlaganje tri člana Predsjedništva BiH, gdje je isplivalo koliko različito misle i doživljavaju dejtonski put BiH, a pogotovo budućnost BiH, i da imaju konceptualno i politički različita viđenja oko BiH i šta je Dejtonski sporazum.

Ona je rekla da su stvari komplikovane kada je u pitanju BiH.

Govoreći o brojnim susretima u Americi, ona je rekla da se u Vašingotnu vidjela i sa šefom diplomatije Srbije Markom Đurićem što je najprirodnija veza, ali i sa američkim kongresmenima, senatorima, sa republikancima, kako bi razumjela šta se dešava u Americi.

Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska predano želi da se drži slova Dejtona, ima svoj praznik dan parafiranja Dejtona, 21. novembra, kada su udareni temelji za mir, dok se u FBiH obilježava dan kada je započeo rat, 1. mart.

- Vidite koliko tu imamo razlika. Mnogo je zamjena teza vezanih za BiH - rekla je Cvijanovićeva.

Što se tiče izlaganja u Vašingtonu Željka Komšića i Denisa Bećirovića, Cvijanovićeva je rekla da na zajedničkom sastanku svi dobiju iste poruke, a da je ona prepoznala rečenicu da SAD neće da bude globalni policajac, neće da se petlja u političke odnose u BiH, da nema navijačku politiku, da ih interesuje mir, uspostavljanje političke stabilnosti i da SAD želi da sarađuje u ekonomskoj sferi sa BiH.
- Nećemo da budemo vaši tutori, nećemo da vas kažnjavamo, hoćemo da se razvijate kao demokratsko društvo. Te rečnice je izgovorio važan zvaničnik, koji nije prijetio, nije dovodio u red, govorio o njihovim crvenim linijama. To je bio toliko pristojan i osvježavajući razgovor u odnosu na sve koje sam ikada imala sa bilo kojim zvaničnikom SAD - istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je imala još jedan važan razgovor sa sekretarom za ekonomiju SAD o tome šta se može uraditi po pitanju zajedničkih prioriteta u ekonomskom smislu, i tu je postavljena neka druga priča, a ne da drži predavanje.

Cvijanovićeva je dodala da je podijelila šta je politika Republike Srpske kao moguća potencijalna ponuda za ekonomsku saradnju.

- Zadovoljna sam jako - dodala je Cvijanovićeva, prenosi RTRS.