“Republikanci su donijeli odluku i slijedili Trampa pravo u ponor“, glasi jedan od komentara lidera demokrata Čaka Šumera.

Ali, ponor nije ono što čeka i BiH i Balkan nakon Trampovog poraza, ubijeđeni su sagovornici Aloonline, koji ocjenjuju da neće biti gotovo nikakvih promjena u spoljnoj politici SAD-a prema BiH.

Pojašnjavaju da Tramp i dalje ima moć zahvaljujući pravu veta, te činjenici da demokrate nemaju dvotrećinsku većinu prilikom donošenja odluka koje bi mogle da idu u globalnom pravcu, iako će, dodaju, i oni imati mogućnost da utiču na odluke američkog predsjednika.

Šoja: U BiH podjele i za koga navijaju u SAD-u

Istoričar i diplomata Slobodan Šoja, kaže za Aloonline da su izbori za Kongres bili sporedna stvar za BiH, te je siguran da do promjene odnosa u smislu spoljne politike SAD-a, ne samo prema BiH, nego generalno Balkanu neće doći, jer se, kako navodi, spoljna politika SAD-a “mijenja jednom u sto godina“.

“To nije nešto što se dešava preko noći i neke eto tako potrebe. Balkan će ostati, barem što se nas samim tiče na nekoj margini svih zbivanja američke politike“, navodi Šoja.

Izbori za Kongres u SAD-u, poručuje, pokazuju koliko je ustvaru BiH nezrela i nedovršena država.

Pojašnjava i zašto tako misli.

“U BiH možemo samo da žalimo što i dalje imamo atmosferu koja je nezdrava, s obzirom na to da vidimo ovdje neku euforiju što su pobijedile demokrate. Naravno neko može da navija za ovoga ili za onoga, to je jedno, međutim, očito se vidi da je to navijanje za demokrate zbog toga što tobože Srbi navijaju za republikance. Tako da, na osnovu svega onoga što se desilo u SAD-u, najviše mi to govori o nama kao nedovršenoj i nezreloj zemlji“, navodi Šoja za Aloonline.

Na pitanje da li očekuje da se u narednom periodu u tom smislu nešto može promijeniti kao i sam odnos svijeta prema BiH, ovaj istoričar i diplomata kaže:

“Velike sile generalno gledano, počevši od SAD, Rusije, Kine, Njemačke, Velike Britanije i Francuske prije svih, nisu mijenjale svoju politiku manje-više kroz istoriju. One su nemilosrdne i one posmatraju tako da gledaju situaciju da njima bude dobro. S te strane BiH, ovakva kakva je, podijeljena, ne može nikako biti sastavljena, jer to velike sile u principu ne rade ni za koga. One se ne bave malim zemljama i malim problemima, nego posmatraju stvar na terenu kakva je“.

Šoja dodaje da ukoliko BiH i dalje ostane podijeljena kakva je trenutno, a što očito svi oni koji upravljaju njome žele, onda će uslijediti to da će velike sile jednom samo presjeći.

“Prije svih SAD će napraviti ono što se zove status quo, da vidimo kakvo je stanje. Reći će ovi se ovdje svađaju 20 godina, 30 godina, ništa se nije promijenilo, ulazimo u četrdesetu godinu. Prema tome tu je najbolje stvar riješiti radikalno, podijeliti ih i gotovo. To je ono što ja kao istoričar, koji sam predavao na univerzitetu kao svjetsku istoriju mogu da zaključim na osnovu mog studiranja politike velikih sila kroz istoriju. Velike sile jednostavno ne pomažu malim zemljama da postignu nešto što ne mogu same postići, nego gledaju situaciju na terenu i kao pragmatično i bolno reaguju na način da tamo gdje vide da nema dijaloga, oni to cijepaju na onoliko dijelova koliko im je potrebno“, naglašava Šoja za Aloonline.

A da li u riječi “cijepanje“ može da se ubaci i riječ “mirno“?

“Mislim da može ukoliko to velike sile budu preventivno napravile. Iako će naravno biti pokušaja da se to ne smije dogoditi mirno nego pričom o ratu, mislim da će to sve ići svojim tokom, nekim odumiranjem, nikako drugačije. Trebalo bi samo imati dovoljno pameti, a koju sada nemamo. Problem što nema pameti je strašna mržnja, a mržnja je uvijek jača od pameti“, poručio je Šoja.

Nešković: Domaći političari režiraju diplomatske predstave

Branko T. Nešković, diplomata i publicista, mišljenja je da bi se promjene na političkoj pozornici najveće sile svijeta mogle osjetiti prije svega u odnosima prema Bliskom istoku, ratu u Ukrajini, Kini, ali da ne očekuje neke bitnije i generalne promjene prema prostoru Balkana.

“Pogotovo jer ovi prostori nisu ni bili u fokusu američke spoljne politike, a što pored ostalog potvrđuje i činjenica da su Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija već dvije godine od dolaska nove administracije bez ambasadora. Pojedni domaći političari režiraju diplomatske predstave za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti, ali nije očekivati da će se poraz Trampa i republikanaca nešto posebno odraziti na ove naše prostore Balkana“, kaže Nešković za Aloonline.

"Referendum o radu Donalda Trampa"

Nešković ocjenjuje da su američki midterm izbori bili svojevrstan referendum o radu predsjednika SAD i Republikanske stranke tokom predhodne dvije godine mandata, te da ovi rezultati nisu neko iznenađenje.

Nešković u razgovoru za Aloonline podsjeća da se i kroz istoriju izbora na sredini mandata u SAD-u uglavnom dešavalo da se aktuelni predsjednici na američkim izborima često suočavaju s gubicima.

“Na posljednjih pet izbora došlo je do promjene kontrole nad najmanje jednim predstavničkim domom. Stranke na vlasti od 1934. do 2018. godine gubile su u prosjeku 28 mjesta u Kongresu i 4 mjesta u Senatu, a samo četiri puta u posljednje 164 godine, stranka iz koje dolazi predsjednik SAD-a uspjela je osvojiti dodatna mjesta u Kongresu“, kaže Nešković.

Gubitak većine u oba doma Kongresa, a koja je prema mišljenju Neškovića, svakako bila tanka, uslijedilo je dijelom i zbog toga što je američka spoljna politika tokom protekle dvije godine napravila nekoliko neočekivanih zaokreta, uz to što su ti zaokreti doveli i do jasnih posljedica po ekonomiju i finansijska tržišta.

"Tramp razumio poruku"

Kako za Aloonline kaže Nešković, novi odnos snaga u Kongresu će uticati prije svega na usporavanje američke politike i na odugovlačenje sa imenovanjem visokih državnih i sudskih dužnosnika.

“I ništa više jer demokrate za nešto više u ovom trenutku zbog svojih unutrašnjih razmimoilaženja nisu ni spremni. Donald Tramp, iako pomalo atipičan političar je pragmatičan čovjek iz biznisa koji je razumio ovu poruku američkih birača, i koji će, vjerujem, vrlo brzo napraviti određene promjene u politikama odbrane, investicija, regulative, oporezivanja i trgovine, kako bi republikance do sljedećih predsjedničkih izbora 2028. godine vratio na pobjednički put“, zaključio je Nešković.

Šta kažu rezultati izbora za Kongres SAD-a?

Prema projekcijama obavljenim danas do 16 časova, demokrate će preuzeti ubjedljivu većinu u Predstavničkom domu, koji je do sada bio pod kontrolom republikanaca, dok su na izborima za Senat ostvarili pobjede i u brojnim saveznim državama koje su važile za tradicionalna republikanska uporišta.

Ovi izbori održani su na polovini mandata Donalda Trampa, a bira se svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 od ukupno 100 senatora.

Juče do 17 časova po srednjeevropskom vremenu, demokrati su imali 231 poslanika u Predstavničkom domu u odnosu na 139 republikanaca (za većinu potrebno 218 od 435).

Što se Senata tiče, demokrate su imali 54 poslanika naprema 44 republikanaca (za većinu potrebno 51 od 100).

Šta namjeravaju demokrate?

Demokrate bi trebalo da preuzmu predsjedavanje Kongresom u januaru ove godine.

Do tada Donald Trump zadržava republikansku većinu u oba doma.

Osvajanjem većine u oba doma Kongresa, već se spekuliše da bi demokrate mogle iskoristiti za pokretanje istraga protiv Donalda Trampa, članova njegove porodice i njegove administracije, kao i za pojačan nadzor nad radom izvršne vlasti.

Optužuju ga da je povećao troškove života građana, uključujući električnu energiju, zdravstvenu zaštitu i osnovne životne potrepštine.

Jedna od opcija koja se nameće je i opoziv Trampa.

Index.hr podsjeća da prema Ustavu SAD-a, američki predsjednik može biti opozvan zbog izdaje, podmićivanja ili drugih teških krivičnih djela i povreda službene dužnosti.

Ipak, njegovo uklanjanje s funkcije neće biti jednostavno jer je za konačnu odluku u Senatu potrebna dvotrećinska većina, a što trenutno nisu ni blizu.

Kako teče postupak opoziva?

Inače, postupak opoziva počinje u Predstavničkom domu Kongresa, gdje je za opoziv dovoljna obična većina glasova.

Budući da demokrati imaju većinu, mogu samostalno pokrenuti postupak nakon preuzimanja dužnosti 3. januara 2027. godine.

Međutim, to ne znači automatsku smjenu predsjednika.

O njegovoj odgovornosti odlučuje Senat, u kojem je za osudu, kao što samo napisali, potrebno dvije trećine glasova, odnosno najmanje 67 od ukupno 100 senatora, ukoliko svi učestvuju u glasanju.

To znači da bi demokrati morali pridobiti i značajan broj republikanaca.

Ako ne osiguraju potrebnu većinu, Tramp ostaje na funkciji. U slučaju njegove smjene, predsjedničku dužnost preuzeo bi potpredsjednik JD Vance.

Tramp dva puta opozvan

Tramp je inače već dva puta bio opozvan.

Prvi postupak pokrenut je 2019. godine zbog pritiska na Ukrajinu da istraži Džoa Bajdena (Joea Bidena) i ometanja kongresne istrage, dok je drugi uslijedio u januaru 2021. godine, nakon napada njegovih pristalica na Kapitol.

Senat ga je oba puta oslobodio optužbi.

Tramp postaje “gospodin Veto“

S druge strane, daleko je od toga da ovo neutrališe moć Donalda Trampa.

On je za "Fox news" rekao da su demokrate "uradile dobar posao" i priznao da su rat sa Iranom i više cijene goriva igrali ulogu u porazu republikanaca.

"Nisam bio na glasačkom listiću, a da jesam, ubjedljivo bismo pobijedili!", objavio je Tramp na društvenim mrežama.

Ipak, predsjednik SAD-a će i dalje zadržati pravo veta na zakone koje usvoji Kongres, a sjetimo se da je još ranije najavio da će u slučaju pobjede demokrata biti “gospodin Veto“, odnosno da će odbijati da potpisuje zakone koji stignu na njegov sto.

Istovremeno, upozorio je da će koristiti “ogromna ovlašćenja koja ima kao predsjednik SAD-a kako bi, kad god je to moguće, zaobišao Kongres“.

Tu se prije svega misli na izvršne uredbe i odluku Vrhovnog suda donesenu ranije ove godine, a koja mu omogućava široka ovlašćenja nad saveznim agencijama, bez obzira na to koja stranka kontroliše Kongres.

Mediji širom svijeta navode da bi “gospodin Veto“ mogao koristiti veto mehanizam i kao sredstvo pritiska na demokrate, nastojeći ih navesti na pregovaračke pozicije koje smatra prihvatljivijim.

Kao što smo rekli na početku ovog teksta, Tramp zadržava značajna ovlašćenja u oblasti spoljne politike i donošenja izvršnih uredbi.

“Ali njegova mogućnost provođenja određenih unutrašnjopolitičkih mjera biće ograničena. Bez podrške demokrata više neće moći usvajati nova smanjenja poreza niti ukidati ili značajno smanjivati izdvajanja za programe socijalne zaštite. Demokratska kontrola Kongresa tako bi mogla predstavljati značajnu prepreku provođenju dijela njegove političke agende“, procjenjuju upućeni.

Šta Trampov poraz znači za Evropu?

Ovu temu potrebno je gledati i iz šireg ugla, odnosno Evrope i svijeta.

Oči Evropljana sada će biti uprte u pitanja budućnosti carina i podrške Ukrajini, a to su oblasti u kojima Donald Tramp i dalje zadržava značajan dio svojih ovlašćenja.

Prema riječima struke, demokratski Kongres teško može zaustaviti prijetnju carinama prema Evropi, jer Trampove carine više ne zavise od odobrenja Kongresa.

Naime, nakon što je Vrhovni sud u februaru poništio Trampove vanredne carinske mjere, administracija ih je prebacila pod Odjeljak 301 američkog trgovinskog zakona, što predsjedniku omogućava djelovanje bez glasanja u Kongresu.

Jedino što demokrate mogu jeste organizovati saslušanja i usporavati potvrđivanje predsjednikovih kandidata za određene funkcije, ali mu teško mogu oduzeti ta ovlaštenja.