Otkriveni slučajevi dodatno su ogolili ionako narušen politički sistem u BiH, u kojem je očigledno bitno da “cilj ne bira sredstva“, a ako se nekim slučajem i otkriju, kao što je sada slučaj, kreće ustaljena praksa poruka da se radi o udaru na njih i da, da su htjeli, mogli su prikupiti i 50.000 potpisa.

Krivotvorila i stranka Rama Isaka

CIK BiH je inače u potpunosti ili djelimično ovjerila prijave ukupno 75 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata za Opšte izbore koji su zakazani za nedjelju, 4. oktobar 2026. godine.

CIK je razotkrio da je stranka Snaga naroda, čiji je predsjednik Ramo Isak, inače ministar unutrašnjih poslova FBiH, krivotvorila potpise podrške za učešće na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske, zbog čega im nije ovjerila učešće na izborima za to.

S druge strane, CIK BiH je ovjerio Isaku učešće na drugim nivoima vlasti za koje se prijavila Snaga naroda, poput kantona u FBiH i skupštinu FBiH. Iz nadležne službe CIK su rekli da su oni isplatili novčane kazne, ali da su imali probleme sa potpisima.

Krivotvorenje potpisa bilo je sporno i kod “Most 21“ i zbog te činjenice nisu imali dovoljno potpisa za učešće na izborima.

CIK obavijestila Tužilaštvo

Kako su naveli iz CIK BiH, postoji još primjera krivotvorenja potpisa ili sumnje u krivotvorenje potpisa, što je, kako ocjenjuju potpuno neprihvatljivo i nedopustivo.

"U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa", rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK BiH.

Željko Bakalar, član CIK BiH, istakao je da je kod manjeg broja političkih subjekata krivotvorenje primijećeno u manjoj mjeri, ali da to nije uticalo na ukupan broj potpisa, ali da je to posebno bilo izraženo kod dva politička subjekta.

Potom je otkrio frapantan podatak da je kod svaki četvrti ili peti potpis bio nelegalan.

“Imamo veliki broj, mogu otvoreno reći, falsifikovanih potpisa. Nema potrebe da imamo angažman vještaka kriminalističke struke, grafologa, vidljivo je golim okom da je masa potpisa sačinjena od jednog skriptora. Prvog od dva subjekta koji su imali najviše ovih radnji ćemo djelimično ovjeriti za izbore, a drugi je u fazi žalbenog postupka pred Sudom BiH, a od ukupnog broja od 5.000 potpisa za Parlament BiH, 20 do 25 posto evidentno je falsifikovanih potpisa“, rekao je Bakalar na sjednici CIK-a.

CIK BiH je u ovom slučaju reagovao tako što je sve dokaze prijavio Tužilaštvu BiH.

Željko Bakalar, tokom sjednice CIK, priznao je da ova institucija nema drugi mehanizam.

“Vidjećemo kakva će biti sudbina toga, kao i dinamika, ali mi nemamo mehanizam da ukoliko je određen broj potpisa validan da ne ovjerimo subjekte za neke izborne trke nižeg nivoa. Zakonodavac treba razmisliti o tome, ali mi ćemo morati ovjeriti. Ali, masovna pojava ovoga je sramna. Oni će sutra obavljati važne funkcije u državi, a pripadaju političkim subjektima koji rade ovakve radnje“, poručio je Bakalar na sjednici CIK BiH.

Isak: Ovo je nož u leđa

Djelimičnu ovjeru za učešće na izborima, Ramo Isak, predsjednik Snage naroda prokomentarisao je kao nož u leđa od strane CIK građanima i demokratskim principima.

Poručuje da, ukoliko CIK zaista tvrdi da postoje falsifikovani potpisi, zahtijevaju podnošenje krivične prijave protiv svih odgovornih osoba.

"Takvim ljudima nije mjesto ni u politici ni među članovima naše stranke. Neka institucije rade svoj posao i neka svako odgovara za eventualna nezakonita djela. Ali istovremeno pitamo: ko je i na osnovu kojih stručnih nalaza utvrdio da su potpisi falsifikovani? Da li CIK raspolaže sudskim vještacima grafološke struke koji su ovlašteni donositi takve zaključke ili se radi o proizvoljnim procjenama kojima se pokušava osporiti volja hiljada građana? Snaga naroda-Ramo Isak nije stranka koja se bori za nekoliko stotina potpisa. Mogli smo prikupiti ne 5.000 nego 50.000 potpisa podrške“, saopštio je Isak.

Najavljuju da će svoje pravo tražiti pred Apelacionim odjeljenjem Suda Bosne i Hercegovine, te su uvjereni da će sud donijeti odluku u skladu sa zakonom, a ne političkim interesima.

Ožegović: CIK nema sankcije osim prijave tužilaštvu

Iz Transparensi internešnela u BiH, koji godinama detaljno prate izborni proces u BiH, navode da je krivotvorenje potpisa posao za tužilaštvo. Takođe, potvrđuju riječi članova CIK BiH da ta instanca nema načina da izrekne neke druge sankcije za one koji falsifikuju potpise.

“CIK tu ne može izricati druge sankcije, osim što može uskratiti ovjeru učešća na izborima ukoliko bi se utvrdilo da je veliki broj potpisa podrške krivotvoren i da s toga zapravo nedostaje dio potpisa podrške“, kaže za Aloonline Damjan Ožegović, ispred Transparensi internešnela.

Vukić: Veći problem falsifikati potpisa na biračkom mjestu

Uroš Vukić, novinar “Nezavisnih novina“, kaže da falsifikovanje i dupliranje potpisa nije ništa novo i da je toga uvijek bilo kada je riječ o prijavi političkih partija za učešće na izborima.

“Radi se uglavnom o manjim partijama koje se prvi put prijavljuju“, ističe Vukić.

Međutim, on u razgovoru za Aloonline poručuje da postoji mnogo veći problem od falsifikovanja potpisa za izbore.

“Veći problem su falsifikati potpisa na zapisnicima biračkih odbora ili falsifikovani potpisi birača na biračkom mjestu. I to nisu rijetke pojave. Neki od tih slučajeva su procesuirani, ali to sve jako dugo traje i javnost često ostane uskraćena za informacije kako su ti postupci završeni. Imate situaciju da su optužnice za izborne malverzacije podignute za izbore 2022. godine, a tek prošle godine su okončani ili još uvijek nisu završeni. Tada to nikome nije zanimljivo. Ali CIK bi to trebao malo bolje komunicirati i kad bude ta presuda obavijestiti javnost da se to desilo. Ovako, sve to ostane daleko od očiju javnosti i onda svi misle da se kriminal na izborima isplati jer niko za to ne odgovara“, navodi Vukić za Aloonline.

Zašto su stranke odbijane za učešće na izborima?

Pored činjenice da je dio stranaka izgubio mogućnost da zbog falsifikovanja potpisa učestvuje na izborima za razne nivoe vlasti u BiH, postoje i one stranke koje su izgubile to pravo jer nisu uspjele da prikupe dovoljan broj potpisa.

Neki od njih su Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) - Sefer Halilović, koja nije ovjerena za učešće za državni nivo, ali jeste za druge na koje se prijavila, zatim POMAK, Most 21, kao i PDP RS jer nisu prikupili dovoljno potpisa za nivo BiH.

Koliko je potpisa trebalo za učešće na izborima?

Podsjetimo, Stranke ili kandidati morali su skupiti određen broj potpisa za svaki od nivoa vlasti za koji su željeli da se kandiduju.

Ovako to izgleda:

  • - za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH trebalo je prikupiti 5.000 potpisa
  • - za Predstavnički dom Predstavnički dom BiH 5.000 potpisa
  • - za Narodnu skupštinu Republike Srpske 3.000 potpisa
  • - za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske 3.000 potpisa
  • - za Parlament Federacije BiH 3.000 potpisa
  • - za skupštine kantona u FBiH do 100.000 birača treba 500 potpisa
  • - za skupštine kantona u FBiH sa više od 100.000 birača treba 1.000 potpisa