Potpuno različiti stavovi
Srbi su za zatvaranje, Bošnjaci za intenzivniji rad OHR-a i visokog predstavnika i nastavak postojećeg stanja, a Hrvati su za to da OHR ode iz BiH, ali da se ne ugasi, već da nastavi rad u Briselu.
Inače, priča o budućnosti OHR-a došla je u fokus javnost nakon što je Kristijan Šmit najavio da odlazi iz Bosne i Hercegovine, a već početkom juna moglo bi se znati i ime novog "visokog predstavnika". Upravo je odlazak Šmita bio povod da se razmijene politički stavovi o tome da li i koliko OHR treba Bosni i Hercegovini. Očekivano, ti stavovi su potpuno različiti.
"Kancelarija OHR-a je nepotrebna, suvišna, dotrajala i štetna institucija, i zato je logično usvajanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske Deklaracije o zatvaranju OHR-a. Šta će se dalje dešavati - vidjećemo, ali ono što znamo jeste da su počeli veliki zahvati kada je riječ o redefinisanju pozicije OHR-a, ali i obračun sa bonskim ovlaštenjima. Vrijeme redefinisanja je došlo, a krajnji cilj jeste ukidanje pozicije visokog predstavnika i OHR-a u BiH", rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, dodajući da je sve što je OHR radio bespravno.
Deklaracija Narodne skupštine RS
U Republici Srpskoj već danima se govori o zatvaranju OHR-a, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i deklaraciju povodom toga, koju su podržale najveće partije i vlasti i opozicije.
Ipak, i u Republici Srpskoj su svjesni da visoki predstavnik i OHR neće tek tako napustiti BiH i iz tog razloga predlažu da mu ovaj mandat bude ograničen na dvije godine.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je nakon sastanka sa ruskim zvaničnicima u Moskvi da traži da novi visoki predstavnik bude imenovan na ograničen mandat od najviše dvije godine, nakon čega bi funkcija visokog predstavnika trebalo da bude ugašena.
Sa druge strane, kod Bošnjaka sasvim druga priča. Predstavnici bošnjačkih političkih partija u BiH nedavno su potpisali Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka BiH, očuvanju njene državnosti i nastavku evroatlantskog puta BiH.
"Visoki predstavnik treba što prije biti imenovan. Podržavamo da to uradi Vijeće za implementaciju mira (PIC) te da visoki predstavnik ostane prisutan u BiH sa njegovim punim bonskim ovlaštenjima, sve dok se ne realizuje program i uslovi iz Programa 5+2", rekao je nedavno Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Za razliku od Bošnjaka, Srbi i Republika Srpska, barem donedavno, bili su protiv toga da visokog predstavnika imenuje PIC, insistirajući na tome da on mora proći Savjet bezbjednosti UN-a.
Stav Hrvata
Kada je riječ o Hrvatima, oni su za to da OHR treba izmjestiti iz Bosne i Hercegovine kako bi veću ulogu preuzeli domaći političari i zvaničnici.
"Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore. Ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi. On treba imati ograničen kapacitet u ovlaštenjima i biti zaštitni mehanizam za dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati", rekao je nedavno Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a.
Zasjedanje PIC-a
Podsjećanja radi, nakon Šmitove ostavke bilo je govora o tome da će novi visoki predstavnik biti imenovan već na zasjedanju PIC-a početkom juna, ali još nije izvjesno da će se to dogoditi. Tačnije, sjednica će biti održana, ali imenovanje novog visokog predstavnika još je pod znakom pitanja, jer u medijima se spekuliše da ključne zemlje još nisu postigle saglasnost o imenu.
Komentari (0)