Njegovo djelovanje u proteklom periodu samo su pojedini ocjenjivali kao diplomatsku misiju. Više se komentarisalo da je nelegitimni pritisak i direktno ugrožavanje ustavnog poretka.

Iz tog razloga ne čudi rijeka reakcija koja je uslijedila.

Dodik najavio postupke nakon potvrde da Šmit odlazi

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, oglasio se odmah nakon što je za njemačke medije potvrđeno da Kristijan Šmit odlazi iz BiH nakon pet godina i najavio određene postupke.

On je istakao da Šmit odlazi onako kako je u nju i došao - bez legitimiteta, bez odluke Savjeta bezbjednosti UN i bez međunarodnog prava na svojoj strani.

"Sve vrijeme njegovog mandata bilo je jasno da je riječ o čovjeku koji je u BiH boravio i djelovao mimo procedura na kojima bi trebalo da počiva međunarodni poredak. Zato je i svaka marka njegove previsoke plate bila jednako nelegalna kao i odluke koje je pokušavao da nameće".

Imao je i prijedlog za Šmita koji se tiče njegove plate.

"Na kraju mu mogu dati samo jedan prijedlog - pošto je sav novac koji je primio, kao i onaj koji je planirao da primi, proizvod jednog nelegalnog mandata, neka ga donira u humanitarne svrhe", rekao je Dodik dodajući da u FBiH sigurno postoje ljudi kojima bi time makar nešto korisno učinio, kada je već svoj mandat potrošio na uzaludno dodvoravanje sarajevskoj čaršiji i pokušaje da nanese štetu Republici Srpskoj.

Dodik je najavio i pokretanje odgovarajućih postupaka kako bi se utvrdilo kolika je materijalna šteta nastala djelovanjem Nijemca.

"U svom nelegalnom mandatu opljačkao je međunarodnu zajednicu i građane zemalja iz kojih je finansiran, uzimajući novac na koji nije imao nikakvo pravo. Republika Srpska će pokrenuti odgovarajuće postupke, jer i mi, ali i građani zemalja koje su ga finansirale, imamo pravo da znamo koliku je materijalnu štetu proizvelo njegovo djelovanje. Mnogo je zla pokušao da napravi, ali je na kraju svojim djelovanjem samo potvrdio jednu činjenicu - Republika Srpska je neuništiva", zaključio je Dodik.

Cvijanović: Pred nama je još jedna važna dionica na putu ka pravednosti

Pred nama je još jedna važna dionica puta, napisala je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na Iksu.

"Idemo - korak po korak", kaže Cvijanovićeva.

Cvijanović je podsjetila na svoju prvu objavu na Iksu od 10. septembra prošle godine kada je napisala da je dugo očekivano putovanje ka pravednosti upravo otpočelo.

"Pred nama je mnogo važnih dešavanja. Odličan povod da se počnem oglašavati na Iksu", navela je tada Cvijanovićeva.

Trišić Babić: Šmit odlazi jer je zloupotrijebio položaj, a da nije ni izabran

Kristijan Šmit napustiće BiH, nakon što je pet godina u njoj harao bez legitimiteta, odnosno potvrde Savjeta bezbjednosti.

Ana Trišić-Babić, v.d. direktora nove Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske, istakla je da je Šmit vladao BiH pet godina, a da nikada nije bio izabran, pa čak ni potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti. 

"Nije misterija zašto odlazi: zloupotrijebio je svoj položaj, više puta je nadjačao demokratske institucije i pokušao da dejtonsku viziju države sastavljene od dva entiteta zamijeni multietničkom unitarnom državom", poručila je Tršić Babić i dodala:

"Šmitov odlazak podsjeća da je BiH jedina država u Evropi u kojoj je apsolutnu zakonodavnu i izvršnu vlast preuzeo neizabrani, strani zvaničnik. Nakon 30 godina izgradnja nacije u BiH mora biti konačno zaustavljena. Kako Evropa može opravdati stranu kontrolu nad BiH, koju nigdje drugdje ne bi prihvatila".

Minić citirao "Gorski vijenac"

Premijer Republike Srpske Savo Minić poslao je javno poruku predsjedniku SNSD-a putem društvene mreže Iks.

On se u svojoj objavi zahvalio Dodiku, a jasno je šta je povod.

"...Tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznanju prava, to je ljudska dužnost najsvetija", davno je rekao veliki Njegoš. Hvala predsjedniče Milorad Dodik", napisao je Minić.

Karl Bilt: OHR više nije koristan

Karl Bilt, koji je obavljao dužnost prvog visokog predstavnika, istakao je da “uvijek pod napadom od strane Ruske Federacije visoki predstavnik u BiH sada je oboren i od strane SAD-a”.

"Evropska unija je bila slaba u svom pristupu, ali sada mora da se sabere. OHR nakon 30 godina nije koristan. Potrebna je nova inicijativa", istakao je Bilt u objavi na Iks nalogu. 

Košarac: Sjednica Savjeta bezbjednosti prilika da se zaštiti Dejtonski sporazum

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministra Staša Košarac izjavio je da predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti UN predstavlja važnu priliku da se konačno preispita intervencionizam OHR-a i status Kristijana Šmita, te da se stane u zaštitu Dejtonskog sporazuma i okonča nelegitimna, destabilizujuća i autokratska vladavina neizabranog stranca.

"Ključna činjenica, koju niko ne može osporiti, jeste da Šmit nikada nije imenovan odlukom Savjeta bezbjednosti UN, niti je predložen od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Košarac Srni.

Napomenuo je da Šmit nema legitimitet visokog predstavnika, a sve što je do sada uradio u BiH suprotno je međunarodnom pravu i Dejtonskom sporazumu.

"Šmit je neizabrani stranac, koji je uzurpirao poziciju u OHR-u i svojim postupcima dodatno produbio političke krize i podigao tenzije u BiH", ukazao je Košarac.

On je ocijenio da Šmitove odluke, donesene bez demokratskog i pravnog osnova, predstavljaju direktan udar na ustavni poredak, vladavinu prava i demokratske institucije u zemlji.

Đokić: Šmit podnosi ostavku zato što želi da izbjegne pravno i političko poniženje

Kristijan Šmit podnosi ostavku zato što želi da izbjegne pravno i političko poniženje i odgovornost pred Savjetom bezbjednosti, poručio je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

"Njegovo djelovanje od samog početka ocjenjujem kao nelegitimno jer on nikada nije imao međunarodnu pravnu verifikaciju i zato ga Republika Srpska nikada nije prihvatila. Sada je sasvim jasno da su mjere koje je donosio bile usmjerene protiv institucija i interesa Republike Srpske i da su produbljivale podjele i imale za cilj da oslabe našu poziciju u BiH", rekao je Đokić.

Smatra da je ostavka priznanje da je njegova misija bila kompromitovana i da nije imala legitimitet.

"Tražim da međunarodni organi i domaći akteri ne zatvore ovo pitanje samo formalnim odlaskom. Treba ispitati i zakonitost odluka koje je donosio za vrijeme obmanjujućeg, da ne kažem prevarantskog mandata. Ne smijemo prihvatiti pokušaj da se problem zataška ili prekrati bez jasnog i pravnog razrješenja i zaštite ustavnog prava i položaja Republike Srpske. Dok se ne provede ta provjera i dok se ne razjasne sve okolnosti, ostajem pri stavu da ostavka Kristijana Šmita samo potvrđuje sumnje koje sam od početka iznosio, a to je da su neki centri moći preko njega pokušavali urušiti naše institucije, a time i Republiku Srpsku, ali nije im uspjelo", rekao je Đokić.

Na kraju priče o Šmitu, dodaje on,  jasno je da nam visoki predstavnici nisu potrebni i tu instituciju treba ukinuti.

Јovanović: Očekujem odluku o ukidanju OHR-a

Diplomata Živadin Јovanović očekuje da na sutrašnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH, koja se održava u novim geopolitičkim uslovima, bude ukinut OHR.

On je istakao da odluke Kristijana Šmita treba da budu proglašene ništavim, jer je osnova njegovog djelovanja u BiH nelegalna, suprotna odlukama Saveta bezbjednosti i Dejtonskom sporazumu.

Јovanović je rekao Srni da je za svjetsku zajednicu, osim za Njemačku i par drugih zemalja koje se osjećaju povrijeđeno novim razvojem događaja u svijetu, nesporna destruktivna uloga koju Šmit ima u BiH.

"On je ništavan kao visoki predstavnik od samog početka, a ne od danas", dodao je Јovanović.

On je ukazao i da je neophodno da se iz Ustavnog suda BiH isključe strane sudije jer je njihovo djelovanje apsurdno i suprotno principima demokratije, nezavisnosti i nemiješanja drugih faktora u unutrašnje poslove jedne zemlje.

"Stranim sudijama nije mjesto u sudskim institucijama, kao što im nije mjesto uopšte u državnom i ustavnom sistemu BiH. Sudbina BiH, njen razvoj, funkcionisanje su stvar isključivo naroda koji čini i koji imaju svoje zagarantovane ustavne nadležnosti i odgovornosti koji su regulisani Dejtonskim mirovnim sporazumom, ustavima BiH i Republike Srpske", naveo je Јovanović.

On je naglasio da pokretanje ovih pitanja podstiče i vraćanje na desetine ustavnih nadležnosti koje su proteklih decenija oduzete Repubici Srpskoj.

"One se Republici Srpskoj moraju vratiti jer to nije ničiji dar. To je ono što je narod Republike Srpske izborio i što mu je svetska, dakle ne međunarodna nego svjetska zajednica dala. To je sve urađeno protiv Ustava, protiv Dejtona, mora da se restituiše u pređašnje stanje", istakao je Јovanović.

On je dodao da je ključni faktor u razvlašćivanju Republike Srpske bila upravo institucija visokog predstavnika.

"On je balast, faktor proizvodnje problema i fikcija, nesigurnosti i neizvjesnosti, a ne faktor normalizacije i faktor funkcionalnog funkcionisanja BiH. Dakle, bio bi veliki iskorak za međunarodnu zajednicu i za Savjet bezbjednosti, ukoliko bi se donijela odluka o prestanku postojanja funkcije visokog predstavnika", rekao je Јovanović.

On smatra da sve u BiH treba vratiti u okvire Dejtonskog sporazmua, odnosno sve što je do sada urađeno suprotno Dejtonu treba naknadno, uz sve gubitke i štete, vratiti u prvobitno stanje.

Polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH biće održana sutra, a očekuje se da će u centru pažnje biti politička situacija i uloga međunarodnih institucija.

Oglasio se i OHR: Saopštenje prenosimo u cjelosti

Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kristijan Šmit donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u sprovođenju mira u Bosni i Hercegovini.

O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika. Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika.

Osvrćući se na svoj mandat – drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika – istakao je da je ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje evro-atlantske aspiracije.

Iako se Kristijan Šmit nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa „5+2“ i zatvaranjem OHR-a, Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti. Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na sprovođenju ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka evro-atlantskim integracijama.

Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom. Šmit je naglasio da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak na evro-atlantskom putu.

Ekonomska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i šire regije Zapadnog Balkana, od ključnog su značaja za ukupnu evropsku sigurnost i ekonomski prosperitet. Stoga uloga OHR-a u Bosni i Hercegovini ostaje važna.

Kristijan Šmit izrazio je iskrenu zahvalnost građanima Bosne i Hercegovine, od kojih je tokom svog mandata imao izuzetno gostoprimstvo, toplinu i podršku.

Period njegovog mandata obilježio je i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi odlučno djelovali u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Preduzeti su važni koraci kako bi domaće institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora.

U godinama koje dolaze potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se provele sve odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.