Prema podacima dostavljenim portalu Aloonline.ba, neodržavanje odstojanja učestvovalo je sa 16,5 odsto u ukupnom broju grešaka koje su dovele do saobraćajnih nezgoda, dok su neprilagođena i nepravilna brzina činile 12,3 odsto svih evidentiranih propusta.

Saobraćajne nezgode najčešće su izazivali vozači koji su upravljali vozilima pod dejstvom alkohola, i to u 1.126 slučajeva. Slijede vozači sa stažom do dvije godine, koji su učestvovali u 1.052 nezgode, zatim lica bez položenog vozačkog ispita sa 361 slučajem, kao i 15 vozača koji su vozili pod dejstvom droga ili psihoaktivnih lijekova.

U poređenju sa istim periodom 2024. godine, zabilježeno je smanjenje broja nezgoda koje su izazvali vozači pod dejstvom alkohola za 5,5 odsto. Istovremeno, registrovan je zabrinjavajući porast broja vozača pod dejstvom droga ili psihoaktivnih lijekova, koji je udvostručen. Broj vozača bez položenog vozačkog ispita povećan je za 14,9 odsto, dok je broj vozača sa manje od dvije godine iskustva porastao za čak 30,8 odsto.

Ukupno je u navedenom periodu evidentirano 11.061 saobraćajna nezgoda, što predstavlja povećanje od 22,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Registrovano je 11.513 grešaka koje su uticale na nastanak nezgoda, među kojima su, osim brzine i neodržavanja odstojanja, česte bile i nepravilna strana kretanja, vožnja unazad, pomjeranje vozila ulijevo ili udesno, kao i nepridržavanje pravila prvenstva prolaza.

Značajan broj nezgoda dogodio se na raskrsnicama, gdje je zabilježeno 1.734 saobraćajne nezgode, odnosno 15,7 odsto ukupnog broja. Najviše nesreća evidentirano je na trokrakim i četvorokrakim raskrsnicama, dok je na raskrsnicama sa kružnim tokom zabilježeno 268 nezgoda.

Saobraćajne nezgode često su se dešavale i na parkiralištima, gdje je evidentirano 830 slučajeva, zatim u krivinama sa 800 nezgoda, u blizini benzinskih pumpi sa 125, na mostovima sa 59, kao i na pješačkim prelazima, gdje je zabilježeno 56 saobraćajnih nezgoda.

Navedeni podaci ukazuju na potrebu pojačavanja preventivnih i kontrolnih mjera, ali i na veću odgovornost samih učesnika u saobraćaju, posebno kada je riječ o brzini, konzumiranju alkohola i poštovanju osnovnih saobraćajnih propisa.