Neregistrovanim prodavcima izrečena je zabrana obavljanja djelatnosti, kao i novčane kazne u ukupnom iznosu od 78.000 KM, saopšteno je iz Inspektorata Republike Srpske.

Tokom prošle godine izvršeno je više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su putem interneta oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga. U 172 slučaja izrečena je zabrana obavljanja djelatnosti bez registracije, dok su novčane kazne dostigle ukupno 335.000 KM.

Od prodaje odjeće do izdavanja smještaja

Neregistrovan rad evidentiran je u različitim djelatnostima, među kojima su frizersko-kozmetičke usluge, prodaja odjeće, obuće i tehničke robe, proizvodnja namještaja, stolarije i betonske galanterije, izdavanje smještaja, popravka i održavanje motornih vozila, kao i fotografske usluge.

Iz Inspektorata su pojasnili da Zakon o trgovini Republike Srpske prepoznaje elektronsku trgovinu kao vid prodaje na daljinu, uključujući i prodaju putem društvenih mreža, ali takvu trgovinu može organizovati samo registrovani trgovac.

„S obzirom na to da su dosta jednostavne procedure otvaranja naloga na društvenim mrežama, pojedinci su počeli da ih zloupotrebljavaju za neregistrovan rad“, naveli su iz Inspektorata.

Na profilima putem kojih se nelegalno prodaju proizvodi najčešće nema podataka o odgovornom licu, adresi poslovnice niti JIB-u, upravo zato što prodavci nisu registrovani.

Inspektorat upozorava kupce na rizike

Iz Inspektorata upozoravaju da kupovina od neregistrovanih prodavaca putem društvenih mreža može predstavljati ozbiljan rizik za potrošače.

„Ovakvom kupovinom građani sebe izlažu velikom potrošačkom riziku. U takvim okolnostima upitni su porijeklo, ispravnost i kvalitet proizvoda ili usluge, a u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete, potrošači nemaju račun kao materijalni dokaz da je kupljeno od nekog konkretnog lica“, upozorili su iz Inspektorata.

Dodatni problem predstavlja činjenica da osoba koja stoji iza određenog profila na društvenim mrežama ne mora ni da boravi u Republici Srpskoj ili BiH, što može znatno otežati njeno identifikovanje.

Građanima koji kupuju putem interneta preporučuje se da biraju provjerene i renomirane prodavce i prije kupovine provjere da li su javno dostupni svi podaci o trgovcu i proizvodu.

„Trgovac je dužan da objavi ime i adresu, podatke o proizvodu ili usluzi, njihove glavne karakteristike, konačnu cijenu sa PDV-om, troškove dostave, način plaćanja, te način i rok isporuke“, naveli su iz Inspektorata.

Inspektori mogu da se predstave kao kupci

Kontrole neregistrovanog rada organizuju se na osnovu godišnjeg plana, ali i prema prijavama građana, informacijama drugih organa i saznanjima do kojih inspektori dolaze na terenu ili direktnim pregledom oglasnih stranica i društvenih mreža.

Zakonom o inspekcijama inspektorima je omogućeno i da se predstave kao korisnici usluge ili kupci robe kako bi prikupili dokaze o neregistrovanom radu.

Iz Inspektorata navode da je ove godine, zbog aktuelnih okolnosti, veći fokus stavljen na kontrolu formiranja cijena, ali da se nastavljaju i kontrole neregistrovanog poslovanja.

„Cilj inspekcije je registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire“, istakli su iz Inspektorata.

Pozvali su fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da ne čekaju dolazak inspektora, već da pokrenu postupak legalizacije poslovanja.

Istovremeno su apelovali na građane da izbjegavaju angažovanje neregistrovanih lica i provjere od koga kupuju proizvode ili naručuju usluge, jer na taj način mogu doprinijeti suzbijanju sive ekonomije.