Neovlašteno dijeljenje tuđih fotografija, video-zapisa i takozvana "osvetnička pornografija" u Republici Srpskoj bilježe ozbiljan i zabrinjavajući rast.

Podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ustupilo portalu Aloonline pokazuju da su prijave za ova krivična djela od početka 2024. godine u nagloj ekspanziji. Posebno je alarmantno što se u ulozi žrtava, ali i samih izvršilaca, u velikom broju slučajeva nalaze maloljetnici.

Nagli skok prijava nakon 2023. godine

Zvanična evidencija MUP-a RS otkriva da u periodu od 2021. do kraja 2023. godine nadležnim organima nije podnesena nijedna prijava za krivično djelo "Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka" (član 156a. Krivičnog zakonika RS). Međutim, situacija se drastično mijenja 2024. godine kada je evidentirano 11 prijava.

Negativan trend eskalirao je u 2025. godini sa 14 prijava, dok je samo u prvih pet mjeseci 2026. godine evidentirano već šest ovakvih slučajeva. Ukupno, riječ je o 31 prijavi u veoma kratkom vremenskom roku. Od ovog broja, nadležnim tužilaštvima je podneseno 15 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu protiv identifikovanih lica (pet u 2024., osam u 2025. i dva izvještaja u ovoj godini).

Važno je napomenuti, kako pojašnjavaju iz MUP-a, da ove brojke obuhvataju različita zadiranje u privatnost i ne znači nužno da je svaka prijava po ovom članu direktno vezana za klasičnu "osvetničku pornografiju", ali jasno ukazuje na to da su granice intime u digitalnom prostoru debelo narušene.

Osvetnička pornografija kao najteži udar na dostojanstvo

Onig mooemnta kada se intimni trenuci, podijeljeni u strogom povjerenju, iskoriste kao oružje za ucjenu ili osvetu, govorimo o krivičnom djelu "Zloupotreba fotografije i video zapisa polno eksplicitnog sadržaja" (član 170a. KZ RS).

Praksa pokazuje da se ovakva djela najčešće dešavaju nakon prekida emotivnih veza. Primjera radi, bivši partner iz osjećaja povrijeđenosti, sujete ili čiste želje za odmazdom, odlučuje da intimne fotografije proslijedi prijateljima ili ih objavi na mrežama. Cilj je isključivo jedan, javno poniženje i diskreditacija žrtve.

Za ovo specifično krivično djelo, prema podacima MUP-a dostavljenim našem portalu, podneseno je ukupno pet prijava  jedna u 2024., tri u 2025. i jedna u prvih pet mjeseci 2026. godine. Nadležna policija je u svim ovim slučajevima uspjela da reaguje, te je za svih pet prijava nadležnim tužilaštvima podnesen i izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Evidencija pokazuje da je u svim pomenutim slučajevima, po oba člana zakona, do sada identifikovano ukupno 20 počinilaca.

djeca

Maloljetnici i žrtve i predatori

Ono što svakako predstavlja najmračniji dio ove statistike jeste učešće djece. U prijavljenim slučajevima bilo je uključeno čak 12 maloljetnika. Sedam maloljetnih lica našlo se u nezavidnoj ulozi žrtve, dok je njih pet identifikovano kao izvršioci krivičnog djela.

Ovi podaci su jasan alarm za uzbunu, jer ukazuju na to da mladi često nisu svjesni težine i katastrofalnih posljedica onoga što im se u trenutku čini kao "obično proslijeđivanje slike na mrežama", ne shvatajući da time trajno uništavaju nečije djetinjstvo i čine ozbiljno krivično djelo.

Zašto društvo prvo osuđuje žrtvu?

Iako pravnu i moralnu odgovornost isključivo snosi onaj ko je tuđu intimu zloupotrijebio i javno podijelio, žrtve gotovo po pravilu se suočavaju sa stravičnom stigmom okoline. Umjesto zaštite, društvene mreže i okolina ih dočekuju na nož uz neizbježno pitanje: "A zašto se uopšte slikala?".

Sociolog Jadranka Berić za Aloonline ističe da je ovakav obrazac ponašanja duboko ukorijenjen u našim patrijarhalnim društvenim strukturama te da su u ogromnoj većini slučajeva žene i djevojke žrtve ovakvog vida nasilja. Kroz istoriju su, podsjeća ona, žene imale ulogu čuvara porodične časti i moralnog poretka, dok su muškarci percipirani kao nosioci moći i društvenog statusa.

„Ženska seksualnost se tradicionalno povezuje sa moralom, čistoćom i reputacijom, dok se muška seksualna aktivnost često tumači kao dokaz muškosti ili statusa. Kada žena odstupi od tih očekivanja, društvo reaguje strožije jer se to doživljava kao prijetnja kolektivnim vrijednostima“, objašnjava Berić za naš portal.

Ona dodaje da upravo ti patrijarhalni obrasci oblikuju i percepciju krivice u javnosti, zbog čega prolazimo kroz paradoks u kojem se nasilniku gleda kroz prste.

„Žena se često vidi kao odgovorna za "čuvanje granica intime", dok se muškarcu mnogo lakše prašta ili se njegova uloga relativizuje. Time se teret odgovornosti nepravedno prebacuje na žene, iako odgovornost snose svi koji učestvuju u snimanju i dijeljenju sadržaja“, zaključuje Berićeva.

Brojke i stavovi stručnjaka ostavljaju jasnu poruku, a najnoviji slučaj iz Banjaluke ukazuje na ozbiljonst situacije. Podsjećamo, Banjalučanin S.R. (21) osumnjičen je da je kreirao lažni nalog na društvenim mrežama na ime djevojke, te bez njenog znanja i saglasnosti objavljivao njene lične podatke i nudio seksualne usluge, nakon čega su djevojku kontaktirala nepoznata muška lica. Protiv ovog mladića službenici MUP-a Srpske podnijeli su Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaj o počinjenom krivičnom djelu „Neovlašteno korištenje ličnih podataka“.