"Ovo poskupljenje gasa će se odraziti i na naše druge inpute, ne samo na našu potrošnju gasa, u smislu dobijanja energije i finalizacije proizvoda, ti neki proizvodi koje mi koristimo kao inpute, a proizvodnja im je na bazi gasa isto tako poskupljuju, sam gas će u ovom momentu da poskupi naše proizvode negdje između 20-30 KM po toni proizvoda, što u ovom trenutku kada je cijena proizvoda na tržištu i dalje prilično niska, jer je većina naših proizvoda berzanska roba, za nas zaista nezgodan momenat za poskupljenje", kaže Radislav Filipović, direktor "Nove Alumine" Zvornik.

Dok evropske institucije upozoravaju na rizike pred zimu, u Srpskoj poručuju da se stanje aktivno prati. Prioritet je očuvati sigurnost snabdijevanja i ublažiti eventualne posljedice po građane i privredu.

"Kada je riječ o Republici Srpskoj, važno je naglasiti da se snabdijevanje prirodnim gasom odvija na osnovu ugovora koji „Gas-Res“ ima sa ruskom kompanijom „Gasprom eksport“. Ugovor se zaključuje na tromjesečnom nivou, a cijena gasa utvrđuje se prema naftnoj formuli, koju čini fiksni i varijabilni dio. Fiksni dio cijene se ne mijenja, dok je varijabilni dio tržišna kategorija i zavisi od kretanja cijene sirove nafte na međunarodnom tržištu", kažu iz Ministarstva Energetike i rudarstva.

Na neformalnom sastanku u Dablinu ministara energetike zemalja Evropske unije, razmotren je prijedlog smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cijena. Cijena gasa na evropskom tržištu porasla je sa 30 na više od 80 evra po megavat-satu, što je i dalje znatno ispod nivoa od oko 300 evra po megavat-satu zabilježenog 2022. godine. Zbog toga Brisel razmatra mogućnost odgađanja dijela pravila koja se odnose na uvoz gasa, a konačnu odluku donijeće evropske institucije.

"Imamo poteškoće u provođenju, posebno dijela koji se odnosi na uvoz. Zbog toga sam, nakon što sam saslušao mnoge, odnosno veliku većinu država članica Evropske unije, naložio svojim službama da razmotre mogućnosti odlaganja dijela koji se odnosi na uvoz, odnosno datuma od kojeg bi ta pravila počela da se primjenjuju. Dakle, prvi korak biće razmatranje stvarnih pravnih mogućnosti za to. A onda, naravno, na kraju krajeva, i od zakonodavaca zavisi da li ćemo se odlučiti za to ili ne", kaže Dan Jorgensen, komesar EU za energetiku.

Evropa je izgubila onu hitnost iz 2022. godine kada je riječ o punjenju skladišta gasa, koja obično imaju kapacitet od oko 100 milijardi kubnih metara. U ovu zimu ulazi sa tek oko 70% popunjenih skladišta, što bi bio najniži nivo ikada zabilježen. Prema Evropskoj komisiji, hladna zima povećava evropsku potražnju za gasom za oko 30 milijardi kubnih metara. Ako isporuke iz Katara ostanu ograničene, dio tog gasa moraće se nabavljati na otvorenom tržištu, što bi moglo dodatno podstaći rast cijena.

"Veoma pažljivo pratimo tržišta, posebno tržišta naftnih derivata, dizela i drugih proizvoda. Ukoliko bude potrebe, naravno, razgovaraćemo sa vladama naših država članica kako bismo preduzeli neophodne korake", kaže Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju.

Energetska neizvjesnost u Evropi ostaje izazov i za domaću privredu. Dok se čekaju potezi Brisela i razvoj situacije na tržištu, kompanije koje zavise od gasa već računaju na veće troškove poslovanja, piše ATV.