Naziv fakulteta, prethodne funkcije i godine provedene kod određenog poslodavca sigurno neće postati beznačajne, ali kompanije danas i u sve većoj mjeri žele jasan i precizan odgovor na mnogo jednostavnije pitanje – šta vi zapravo suštinski umete da uradite i kakve rezultate možete da isporučite?

Upravo u tom smjeru kreće se savremeno globalno tržište rada, što potvrđuje i najnoviji izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD pod nazivom „Tržište rada zasnovano na vještinama“, objavljen u junu 2026. godine. U ovom dokumentu se jasno zaključuje da se osnovna „valuta“ na tržištu rada dramatično pomjera sa oslanjanja isključivo na tradicionalne i formalne kvalifikacije ka konkretnim, mjerljivim vještinama. Iako univerzitetska diploma i dalje ostaje važna i čvrsta osnova, ona sve teže može sama po sebi da prikaže čitav spektar sposobnosti i potencijala jednog kandidata, posebno u situaciji kada se potrebe modernih kompanija mijenjaju znatno brže nego što tradicionalni obrazovni programi mogu da se prilagode. To u praksi znači da CV budućnosti vjerovatno više neće postavljati samo pitanje gdje ste radili i koje titule ste nosili, već će od vas zahtijevati da mnogo jasnije pokažete šta ste na tim mjestima naučili, koje konkretne probleme ste uspješno riješili i kakve mjerljive rezultate ste ostvarili.

Da ova temeljna promjena nije samo teorija na papiru, pokazuje i opsežno istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma. Za potrebe svog izvještaja, ova organizacija je obavila razgovore sa više od 1.000 velikih poslodavaca koji zajedno predstavljaju preko 14 miliona zaposlenih u 55 različitih ekonomija širom svijeta. Njihova procjena je prilično dramatična i poziva na hitno prilagođavanje: predviđa se da će do 2030. godine čak 39 odsto ključnih vještina koje zaposleni danas svakodnevno koriste u potpunosti promijeniti svoj oblik ili u potpunosti zastarjeti. Istovremeno, statistika pokazuje da će 59 od svakih 100 zaposlenih morati da prođe kroz neki oblik dodatne stručne obuke, usavršavanja ili kompletne prekvalifikacije. Zbog toga klasična biografija koju godinama samo dopunjavamo novim radnim mjestima više jednostavno neće biti dovoljna da privuče pažnju ozbiljnih poslodavaca.

Umjesto onoga što većina ljudi sada redovno upisuje u svoje radne biografije – poput suvog i administrativnog navođenja naziva kompanije, funkcije i vremenskog perioda od 2021. do 2025. godine – od kandidata će se ubuduće očekivati da mnogo življe, slikovitije i argumentovanije prikaže svoje kompetencije. Primjer takvog modernog pristupa glasi: vođenje tima od osam stručnjaka, uspješno uvođenje naprednih vještačkih inteligencija i alata u proces analize tržišta, samostalno upravljanje složenim budžetom, mjerljiv rast stope konverzije i koordinacija zahtjevnih projekata između sektora prodaje, marketinga i informacionih tehnologija. Razlika između ova dva pristupa je ogromna i očigledna. U prvom slučaju, običan CV vam samo pasivno govori gdje ste fizički bili i pokušava da vam obezbijedi autoritet na osnovu same pozicije, dok u drugom slučaju otvoreno pokazuje šta tačno umete da uradite, čime automatski stičete mnogo veći profesionalni kredibilitet. Pored toga, sve prisutniji trend nalaže da klasični dokument na papiru polako ustupa mjesto video formatima i interaktivnim digitalnim portfolijima koji na daleko dinamičniji način predstavljaju ličnost i sposobnosti kandidata.

Globalne ekonomske analize ukazuju i na to da će se drastično promijeniti i struktura poslova za koje ćemo u budućnosti konkurisati. Procjenjuje se da bi do 2030. godine globalni trendovi mogli da stvore oko 170 miliona potpuno novih radnih mjesta, dok bi istovremeno oko 92 miliona postojećih pozicija moglo biti potisnuto ili transformisano. Neto rezultat donijeće oko 78 miliona dodatnih poslova, ali njihov unutrašnji sastav i zahtjevi biće znatno drugačiji nego danas. Na samom vrhu liste zanimanja koja bilježe najbrži procentualni rast nalaze se visokotehnološki profili: stručnjaci za velike podatke, fintech inženjeri, stručnjaci za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje, programeri softvera i mobilnih aplikacija, stručnjaci za digitalnu bezbjednost, inženjeri zaduženi za autonomna i električna vozila, UI i UX dizajneri, stručnjaci za Internet of Things, analitičari podataka, inženjeri zaštite životne sredine, eksperti za informacionu bezbjednost, kao i inženjeri obnovljivih izvora energije. Jasno je da se ne radi isključivo o vještačkoj inteligenciji, već o dubokoj digitalizaciji, rastućoj potrebi za sajber bezbjednošću i nezaustavljivoj zelenoj tranziciji koja istovremeno stvara potpuno nove ekonomske potrebe.

Ipak, postoji i druga strana ove važne priče koja naglašava da budućnost neće pripadati isključivo ljudima koji sjede ispred ekrana i pišu kodove. Prema procjenama stručnjaka, u centru pažnje ostaju i mnoga tradicionalna zanimanja poput dostavljača, građevinskih radnika, osoblja u oblasti njege, nastavnika, kao i poljoprivrednih radnika. Budućnost rada stoga neće isključiti fizički rad, već će donijeti specifičnu ravnotežu. S druge strane, poslovi koji se oslanjaju na rutinske i lako automatizovane zadatke nalaze se na udaru. Među zanimanjima za koja se očekuje najveći pad nalaze se službenici u poštama, bankarski šalterski radnici, operateri za unos podataka, blagajnici, administrativni asistenti i izvršni sekretari. To ipak ne znači da će čitave profesije preko noći nestati. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da se svaki četvrti radnik nalazi u sektoru koji je u izvjesnoj mjeri izložen generativnoj vještačkoj inteligenciji, ali da je najvjerovatniji scenario duboka transformacija poslova, a ne njihovo potpuno ukidanje. Moguće je da ćete 2030. godine formalno imati isti naziv zanimanja kao danas, ali će sama suština i način obavljanja tog posla izgledati potpuno drugačije.

Kada je riječ o tehnološkim trendovima, poznavanje alata vještačke inteligencije već sada prelazi iz kategorije „zanimljive dodatne prednosti“ u osnovnu poslovnu kompetenciju. Istraživanja platforme LinkedIn za 2026. godinu bilježe ogroman rast potražnje za vještinama vezanim za prompt engineering, napredne jezičke modele i implementaciju kompleksnih AI sistema u svakodnevni rad. Istovremeno, paralelno rastu i potrebe za takozvanim mekim vještinama – timskom saradnjom, naprednom komunikacijom, vještinama upravljanja timovima, mentorstvom i javnim nastupom. Poslovi koji izričito zahtijevaju konkretne AI vještine rasli su gotovo osam puta brže od ostatka tržišta, dok je prosječna premija na zaradu za ove stručne vještine dostigla visoki procenat. Zbog toga puko navođenje u CV-ju da „poznajete osnovne softverske pakete“ više neće imati nikakvu težinu, već će se zahtijevati jasan dokaz o tome šta ste tačno napravili i optimizovali uz pomoć savremenih alata.

Pored toga, obrazovanje više neće predstavljati završen proces koji se završava dobijanjem diplome u mladosti. OECD posebno naglašava važnost modularnog obrazovanja, mikrosertifikata, priznavanja ranije stečenog znanja i savremenih pasoša vještina. Podaci pokazuju da je čak 94 odsto anketiranih poslodavaca spremno da ponudi veću početnu platu diplomcima koji uz fakultet posjeduju i relevantne mikrosertifikate, jer takvi kandidati ostvaruju bolje radne rezultate već u prvoj godini zaposlenja. To naravno ne znači da će kratki kursevi zamijeniti medicinski ili tehnički fakultet, već da se koncept učenja širi na cjeloživotni proces. Savremena biografija tako može da kombinuje bazičnu fakultetsku diplomu sa nizom ciljanih sertifikata stečenih kroz godine rada i profesionalnog usavršavanja.

Na kraju, kada se svi ovi trendovi saberu, dobijamo jasnu sliku da CV budućnosti neće biti puka hronologija radnog staža, već pravi portfolio sposobnosti. Uz svaku poziciju stajaće konkretan rezultat, uz svaku vještinu projekat na kojem je primijenjena, a uz sertifikat provjereno znanje. Diploma i iskustvo neće izgubiti svoju vrijednost, ali će kandidat koji umije da pokaže praktičnu vrijednost svojih znanja uvijek biti u ogromnoj prednosti. Možda glavno pitanje na intervjuima za posao na kraju neće biti šta ste završili, već šta tačno umijete da uradite za kompaniju koja vas zapošljava, piše Telegraf.