Cijena benzina posljednjih sedmica porasla je za gotovo pet odsto, što je više od evropskog prosjeka. Njemačka vlada formirala je radnu grupu koja pokušava pronaći rješenje, a istovremeno optužuje naftne kompanije da koriste situaciju za dodatnu zaradu.

Razlike u odnosu na druge zemlje su primjetne. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko dva odsto, u Estoniji za 3,6, a u Luksemburgu za 3,5 odsto. U Slovačkoj i Mađarskoj rast je gotovo neprimjetan, svega 0,1 odsto. Evropska komisija je u svom Biltenu o nafti izdvojila Njemačku, Holandiju, Dansku i Finsku kao zemlje sa najizraženijim poskupljenjima.

Holandija trenutno ima najskuplje gorivo u Evropi, sa prosječnom cijenom od 2,17 evra po litru. Njemačka je odmah iza sa 2,08 evra, dok je i Finska među zemljama sa visokim cijenama.

Glavni razlog razlika u cijenama leži u porezima. Njemačka ima veće poreze na fosilna goriva, dijelom zbog ekoloških politika, a dijelom zbog finansiranja infrastrukture. Uz to, naplaćuje i naknadu za emisije CO₂, što dodatno povećava cijenu goriva. Zbog toga vozači u Njemačkoj osjete svaki rast cijene sirove nafte jače nego u drugim zemljama.

Ipak, vlast smatra da posljednji skok nije u potpunosti opravdan. Zbog toga je formirana posebna radna grupa koja analizira situaciju i pokušava pronaći rješenja, uključujući i iskustva drugih zemalja.

Neke države već su reagovale. Hrvatska i Mađarska ograničile su cijene goriva. U Hrvatskoj će od 23. marta cijena biti fiksirana na 1,50 evra po litru, dok je u Mađarskoj ograničena na 1,51 evro za benzin i 1,59 evra za dizel, ali samo za domaće vozače.

Austrija je uvela drugačiji model – pumpe mogu povećati cijene samo jednom dnevno, i to u podne, dok sniženja mogu praviti u bilo kojem trenutku.

Njemačka ministarka privrede Katarina Rajhe kritikovala je praksu naglog poskupljenja goriva kada raste cijena nafte, dok se pojeftinjenja dešavaju sporo. Poručila je da vlada želi „razbiti taj mehanizam“.

Jedan od prijedloga je da se i u Njemačkoj uvede pravilo po kojem bi pumpe mogle povećati cijene samo jednom dnevno.

Predsjedavajući radne grupe Sep Miler nakon sastanka optužio je naftne kompanije za „pumpanje cijena“, dok je nova studija pokazala da kompanije često koriste krize za brzo povećanje cijena.

Profesor ekonomije iz Berlina Ferdinand Fihtner smatra da se posljednji rast cijena ne može objasniti samo tržištem.

„Tu se ubiru zaista visoki profiti“, rekao je Fihtner.

Radna grupa sada traži veća ovlašćenja za Kartelski ured kako bi mogao reagovati na, kako tvrde, previsoke cijene.

S druge strane, predstavnici naftne industrije odbacili su sve optužbe i tvrde da posluju u skladu sa tržišnim pravilima, piše Index.