Zvaničnici u Berlinu navode da rast cijena energije, pad potrošnje i slabljenje industrijske proizvodnje već stvaraju snažan pritisak na državni budžet. Njemačke vlasti očekuju da će posljedice rata biti dugotrajnije nego što se ranije procjenjivalo, posebno zbog poremećaja na tržištu nafte i gasa nakon krize u Ormuskom moreuzu. Kancelar Fridrih Merc upozorio je da sukob predstavlja "korijen problema s kojima se suočava njemačka ekonomija".

Energetski šok pogađa industriju i građane

Njemačka ekonomija već mjesecima trpi posljedice rasta cijena energenata, a rat s Iranom dodatno je pogoršao situaciju. Berlin je ranije zbog toga najavio privremeno smanjenje poreza na gorivo kako bi ublažio pritisak na domaćinstva i kompanije. Cijene nafte i gasa naglo su porasle nakon eskalacije sukoba i prijetnji zatvaranjem Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Međunarodna agencija za energiju opisala je situaciju kao jednu od najvećih prijetnji globalnoj energetskoj bezbjednosti u modernoj istoriji. Njemački proizvođači, posebno hemijska, automobilska i metalna industrija, već se suočavaju sa rastom troškova proizvodnje i slabijom potražnjom. Analitičari upozoravaju da bi produžena energetska kriza mogla dodatno smanjiti industrijsku aktivnost i prihode države od poreza.

Vlada očekuje slabiji ekonomski rast

Njemačka vlada već je smanjila prognozu ekonomskog rasta za 2026. godinu. Prema posljednjim procjenama, njemački BDP mogao bi porasti svega 0.5 do 0.6 odsto, što je gotovo upola manje od ranijih očekivanja prije izbijanja rata. Istovremeno, istraživanja pokazuju da povjerenje potrošača u Njemačkoj pada na najniže nivoe u posljednje tri godine. Građani sve više strahuju od inflacije, viših računa i mogućeg novog ekonomskog usporavanja. Ekonomisti upozoravaju da bi slabija potrošnja građana i niža profitabilnost kompanija mogli direktno smanjiti prihode države od PDV-a, poreza na dobit i drugih fiskalnih izvora.

Berlin ne može pokriti sve troškove krize

Kancelar Merc priznao je da država neće moći beskonačno finansirati mjere pomoći građanima i privredi. "Država ne može preuzeti sve rizike i sve poremećaje globalne politike", poručio je njemački lider. Kako bi finansirala smanjenje poreza na gorivo, njemačka vlada planira ubrzati povećanje poreza na duvan i pronaći dodatne budžetske izvore. Ministar finansija Lars Klingbajl upozorio je da će rat imati dugoročne posljedice po fiskalnu stabilnost zemlje.

Evropa strahuje od nove recesije

Njemačka nije jedina evropska država koja osjeća posljedice sukoba. Evropska komisija i brojni ekonomski instituti upozoravaju da bi rat s Iranom mogao gurnuti dio Evrope u recesiju, posebno zemlje koje zavise od uvoza energije. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen nedavno je upozorila da bi posljedice rata mogle trajati "mjesecima ili čak godinama", dok evropske vlade pokušavaju zaštititi industriju i građane od novog talasa inflacije. Uprkos povremenim signalima o mogućem diplomatskom dogovoru između SAD-a i Irana, ekonomski stručnjaci smatraju da će tržišta još dugo ostati nestabilna. Iako su cijene nafte posljednjih dana djelimično pale zbog nade u pregovore, njemačke vlasti upozoravaju da bi i manja nova eskalacija mogla izazvati dodatni ekonomski šok širom Evrope.

(Digital Journal)