U jeku tenzija, predsjednik SAD Donald Tramp postavio je Evropi jasan ultimatum – očekuje konkretno vojno angažovanje u Ormuskom moreuzu.
Amerika traži brodove, ne podršku
Prema informacijama njemačkog „Spiegela“, NATO generalni sekretar Mark Rute obavijestio je evropske prijestonice da Vašington u narednim danima očekuje konkretne poteze – slanje ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta.
Politička podrška, kakva je postojala od početka sukoba, više nije dovoljna.
Diplomatski izvori navode da ovaj zahtjev praktično predstavlja ultimatum, jer se od Evrope traži jasan izbor – ili vojno angažovanje ili posljedice.
Prijetnje saveznicima: Ko nije uz SAD – ostaje bez zaštite?
Tramp dodatno pojačava pritisak na NATO partnere.
Prema američkim medijima, u toku je izrada liste evropskih zemalja koje su podržale SAD u sukobu sa Iranom, ali i onih koje su odbile saradnju.
Postoji mogućnost da američke trupe budu povučene iz zemalja koje ne ispune očekivanja Vašingtona, što bi predstavljalo ozbiljan bezbjednosni i politički potres unutar NATO saveza.
Liban gori, primirje puca
Istovremeno, sukob na terenu ne jenjava.
Izrael je izveo masovne napade na Liban, u kojima je poginulo više od 200 ljudi, dok je preko 1.000 ranjeno. Hezbolah je potom obnovio raketne napade na Izrael.
Ključni problem leži u različitom tumačenju primirja.
Iran i Pakistan tvrde da sporazum obuhvata i Liban, dok SAD i Izrael insistiraju da taj dio nije uključen.
Ova razlika u tumačenju dodatno podiže tenzije i dovodi u pitanje opstanak primirja.
Ormuski moreuz: Tačka koja može zapaliti svijet
U centru pažnje nalazi se Ormuski moreuz – jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Iran upozorava brodove da za prolazak moraju imati dozvolu, a u opticaju su i informacije o mogućim minama u tom području.
„Svaki brod koji pokuša proći bez odobrenja može biti uništen“, navodi se u upozorenjima.
Ovakve prijetnje dodatno povećavaju rizik za globalnu trgovinu i energetsku stabilnost.
Evropa podijeljena, kritike na račun Izraela
Dok Vašington traži vojni angažman, evropske zemlje sve otvorenije kritikuju izraelske napade.
Zvaničnici Evropske unije i Velike Britanije ocjenjuju da su napadi na Liban prekomjerni i traže da se ta zemlja uključi u primirje.
Španija je otišla i korak dalje – odbila je saradnju sa SAD i zabranila prelet američkih vojnih aviona.
Ovakve podjele dodatno komplikuju odnose unutar zapadnog saveza.
Rusija najveći dobitnik krize
Dok Zapad raspravlja, Rusija već ubire plodove krize.
Zbog rasta cijena nafte, očekuje se da će prihodi Moskve od prodaje energenata značajno porasti, što dodatno mijenja globalni balans snaga.
Iran ne popušta: Nuklearni program ostaje
Uoči mogućih pregovora, Iran je jasno poručio da ne odustaje od obogaćivanja uranijuma.
Teheran odbacuje američke zahtjeve i naglašava da neće odustati od svog nuklearnog programa.
To dodatno otežava postizanje trajnog sporazuma.
Zaključak: Svijet između primirja i novog rata
Iako primirje formalno postoji, realnost na terenu pokazuje drugačiju sliku.
Sukobi u Libanu, pritisak na Evropu i prijetnje u Ormuskom moreuzu ukazuju da je region i dalje na ivici nove eskalacije.
Trampov ultimatum Evropi dodatno podiže ulog – jer odluka o angažovanju može značiti razliku između stabilizacije i širenja sukoba.
Sve sada zavisi od narednih poteza velikih sila.
Komentari (0)