Dok se u Njemačkoj o daljem povećanju starosne granice još uvijek vodi rasprava, pojedine evropske zemlje već su otišle korak dalje. Danska je donijela odluku da granicu za penzionisanje pomjeri na čak 70 godina. Ta mjera odnosi se na sve građane rođene poslije 31. decembra 1970. godine, čime je Danska trenutno država sa najvišom starosnom granicom za odlazak u penziju u Evropi.

Danski penzioni sistem od 2006. godine vezan je za očekivani životni vijek, što znači da se starosna granica automatski prilagođava demografskim promjenama. Sličan model razmatra se i u Njemačkoj, a pojedini mediji upozoravaju da bi u budućnosti penzionisanje sa 68 ili 69 godina moglo postati realnost.

Ipak, za sada se u Njemačkoj ne planira zvanično povećanje granice iznad 67 godina, dok u mnogim drugim evropskim zemljama starosna granica ostaje znatno niža. U pojedinim državama postoje i razlike između muškaraca i žena, pa se žene u nekim slučajevima mogu penzionisati i sa 60 godina.

Starosna granica za penzionisanje u evropskim zemljama

Starosna granica za odlazak u penziju u Evropi značajno varira:

  • Belgija – 67 godina, uz postepeno povećanje do 2030.

  • Bosna i Hercegovina – između 60 i 65 godina, u zavisnosti od entiteta i uslova

  • Bugarska – postepeno povećanje na 63 godine za žene i 65 za muškarce

  • Danska – 70 godina, u skladu s očekivanim životnim vijekom

  • Njemačka – 67 godina do 2031.

  • Estonija – povećanje na 65 godina do 2026.

  • Finska – 65 godina

  • Francuska – 64 godine

  • Grčka – 62 godine

  • Irska – povećanje na 68 godina do 2028.

  • Italija – 67 godina, uz prilagođavanje životnom vijeku

  • Hrvatska – 65 godina za muškarce, izjednačavanje žena do 2029.

  • Poljska – 60 godina za žene, 65 za muškarce

  • Švedska – 66 godina, uz mogućnost ranijeg odlaska od 62

  • Srbija – 63,5 godine za žene i 65 za muškarce

    Španija – povećanje na 67 godina do 2027.

     

    Poređenja pokazuju da penzioni sistemi u Evropi nisu ni približno ujednačeni. Osim razlika u starosnoj granici, značajno se razlikuju i uslovi u pogledu dužine radnog staža, mogućnosti prevremenog penzionisanja, kao i visine penzija.

    U većini zemalja Evropske unije, kao i u Njemačkoj, prevremeno penzionisanje moguće je uz trajno umanjenje primanja, dok postoje posebni propisi za osobe sa dugim radnim stažom ili za određene profesionalne grupe.

    Sve izraženije starenje stanovništva i pritisak na penzione fondove otvaraju pitanje da li će se granica za odlazak u penziju u budućnosti dodatno povećavati i u drugim evropskim državama.