Strane doznake, prema riječima upućenih, pokrivaju oko deset odsto potrošnje u BiH, a ekonomisti upozoravaju da takva "socijalna redistribucija" može pojedincima poboljšati životni standard, ali neće riješiti problem odlaska radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine.  

Prema podacima kojim raspolaže Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) o novčanim doznakama za tri kvartala, od juna do septembra, 2025. godine, u BiH je iz inostranstva stiglo oko 4,29 milijarde maraka što je za oko 150 miliona manje nego u istom periodu 2024. godine kada je cifra bila oko 4,14 mijardi KM.

Ukupan iznos stranih doznaka dospjelih u BiH prošle godine je bio oko 5,69 milijardi KM.

" CBBiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija", kazali su za Aloonline iz CBBiH.

Oko 10% potrošnje u BiH finansira se iz stranih doznaka

Prema riječima profesora ekonomskih nauka Marka Đoge, prosječno se oko 10% potrošnje u BiH finansira iz stranih doznaka.

"To znači da je svaka deseta marka potrošena ovdje, marka koju su naši ljudi koji rade u inostranstvo tamo zaradili i poslali porodici ili su je sami potrošili u BiH", kazao je Đogo za Aloonline.

Pozitivne strane konstatnog priliva stranih doznaka od strane bh. dijaspore su, prema njegovom mišljenju, poboljšanje životnog standarda.

"Dobra stvar je da je dobar dio tih ljudi ovdje bio nezaposlen ili se radi o ljudima koji su ovdje živjeli od prosječnih ili ispod prosječnih plata. Odlaskom u inostranstvu poboljšali su svoj životni standard, a slanjem novca i porodici koja živi u BiH", pojasnio je on.

Veći dio novca iz dijaspore završi u džepovima onih sa nižim dohotkom

Ovim, objašnjava on, postiže se takoreći "socijalno izjednačavanje", jer veći dio tog novca završi u džepovima ljudi koji su imali dohodak niži od prosječnog u BiH.

Iako su rado u inostranstvu mnogi građani poboljšali svoju ekonomoksu situaciju, Đogu brine dugoročni efekat odlaska radno sposobnog stanovništva iz BiH.

"Vrlo sam skeptičan sa makroekonomske strane, jer gubimo radnu snagu i ima negativne posljedice. To se naročito odnosi na omjer radne snage u BiH i penzionera", kazao je ekonomista.

Građani Srpske o doznakama iz inostranstva: Za neke dodatak, za druge ključni dio kućnog budžeta

Pitali smo građane Srpske koliko im znači za svakodnevni život primanje novca od porodice koja je u inostranstvu. I dok je većina njih kazala da im niko ne šalje novac, bilo je i onih kojima su doznake činile većinu kućnog budžeta.

Uprkos redovnoj plati, Bojana S. iz Istočnog Sarajeva je kazala da ne vjeruje da bi imala za hranu da joj otac nije slao novac iz Švedske.

"Nakon studija sam počela da radim i da plaćam svoj stan, ali sam uvijek primala minimalac. Imam osjećaj da sam prije nekoliko godina živjela bolje sa 600 KM, nego danas sa 1.000", ispričala je za Aloonline.

Do prije nekoliko godina je i uspjevala da dočeka prvi u mjesecu sa plaćenim računima i bez dugova.

"Nakon korone imam osjećaj da novac nestaje. Da mi otac ne pošlje novac mjesečno, ne bih ni pomislila da kupim jaknu ili cipele ili da izađem jednom mjesečno u grad. Sve je poskupjelo", ispričala je ona.

U sličnoj situaciji je Jovan S. iz Bijeljine koji je kazao za portal Aloonline, da na odmor ne bi išao da ga njegovi, s vremena na vrijeme, ne pripomognu "finansijom injekcijom".

"Plata mi je nešto viša od minimalca u Srpskoj i mogu da plaćam stan, režije i hranu. Tu i tamo počastim ponekim izlaskom i to je to. Ali, kada dođe vrijeme za registraciju automobila ili zamjene gume, ništa bez roditelja iz Slovenije", rekao je Jovan dodavši da o bezbrižnom ljetovanju ne bi ni razmišljao da nema pomoć svojih.

Možda milijarde stranih doznaka nemaju direktan uticaj na ekonomiju BiH, ali je neupitno da je bh. dijaspora finansijska podrška porodicama u BiH koje žive od prosječnih ili nižih primanja.