Sagovornici Nezavisnih novinaističu da indirektni porezi rastu zbog inflacije i uvoza.

Iz UIO BiH su kazali da su prošle godine prikupili najveći iznos indirektnih poreza od uspostavljanja institucije.

"U 2025. godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimao UIO", saopšteno je iz UIO BiH.

Navode i da je kroz povrat PDV-a poreskim obveznicima u 2025. godini vraćeno dvije milijarde i 202 miliona KM, dok je ostatak prikupljenih prihoda otišao u raspodjelu korisnicima.

"Tako su neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar - decembar 2025. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili devet milijardi i 974 miliona KM i veći su za 525 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2024. godine", kažu iz UIO.

Što se tiče finansiranja državnih institucija, iz UIO kažu da je u 2025. godini raspoređen iznos od jedne milijarde i 20 miliona KM. Federaciji BiH je ukupno raspoređeno pet milijardi i 510 miliona KM, Republici Srpskoj tri milijarde i 86 miliona KM i Brčko distriktu 310 miliona KM.

Pored ovih sredstava, po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 249 miliona KM, Republika Srpska 165 miliona KM i Brčko distrikt osam miliona KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je u razgovoru za "Nezavisne novine" da je rast indirektnih poreza neposredno vezan za obim prometa i njegovu vrijednost.

"Imajući u vidu da je rast potrošnje, koji je proizašao iz rasta plata i doznaka iz inostranstva, rezultirao većim prometom, došlo je i do rasta oporezive osnovice", kazao je Mlinarević.

Dodao je da je, sa druge strane, uticaj na rast prihoda od indirektnih poreza imala i inflacija.

"Sa rastom opšteg nivoa cijena rastu prihodi od opšteg i pojedinačnog poreza na promet, to jest PDV-a i akciza. Ono što u određenom smislu relativizuje podatak o većem obimu prikupljenih prihoda kao dobru vijest je spoznaja da je veći dio tog prometa rezervisan za uvoz proizvoda, što ne podstiče domaću proizvodnju, i da je finansiranje potrošačkog modela privrede vezano za zaduživanje privatnog i javnog sektora", ističe Mlinarević.

Dodaje da takođe dio potrošnje koji je bio kroz doznake generisan ukazuje na visoku zavisnost od ekonomskih kretanja u zemljama odakle doznake dolaze, prevashodno zemljama EU.

"Za formiranje optimističkog stava u vezi sa tendencijama u određenoj ekonomiji potrebna je promjena strukture javnih prihoda u pravcu povećanja učešća direktnih poreza. Rast prihoda od poreza na dobit, poreza na dohodak i poreza na imovinu značilo bi da raste profitabilnost privrede i dohodak i bogatstvo građana", pojašnjava Mlinarević.

Zaključio je da bi na taj način rast javnih prihoda odražavao trend poboljšanja konkurentnosti i održivosti same ekonomije zemlje.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je rast indirektnih poreza u najvećoj mjeri posljedica inflacije, zatim rasta potrošnje, a najmanje ili gotovo nimalo povećanja ekonomske aktivnosti.

"Najveći problem ovog rasta prihoda je što građani i privreda osjećaju samo jednu njegovu stranu, da plaćaju više poreza, a nimalo ne osjete da se taj novac koristi za poboljšanje javnih usluga ili na bilo koji način 'vraća' poreskim obveznicima", kazao je Gavran.

On dodaje da se zbog rasta prihoda od indirektnih poreza ne smanjuju direktni porezi.

"Posebno je iracionalno što se vlasti i dalje sve više zadužuju, a u novim budžetima planiraju još veća zaduženja. Neracionalna javna potrošnja, čini se, nema granica, a rast prihoda vlasti samo ih ohrabruje da budu još rastrošniji, umjesto da smanje ili potpuno obustave zaduženja i prilagode rashode prihodima", zaključio je Gavran.