Na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle nedjelje, druge zaredom, jer se zbog slabosti najvećih svjetskih privreda ne očekuje značajniji rast potražnje, dok je ponuda povećana.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle nedjelje 2,2 odsto, na 63,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 odsto, na 59,75 dolara.

Pad cijena drugu nedjelju zaredom posljedica je zabrinutosti trgovaca u vezi sa potražnjom jer svi posljednji podaci pokazuju da kineska privreda, najveći potrošač nafte u svijetu, raste sporije nego što se očekivalo.

Ni američka privreda nije baš u najboljoj formi. Na to, između ostalog, upućuje izvještaj prema kojem su zalihe nafte u SAD pre nedjelju dana porasle za 5,2 miliona barela, što ukazuje na slabost potražnje.

U takvim uslovima Saudijska Arabija oštro je snizila prodajne cijene za azijske kupce u decembru.

Grupa od osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika odlučila je, pak, i u decembru na tržište da plasira dodatnih 137 hiljada barela nafte dnevno, produživši period postepene normalizacije proizvodnje na cijeli četvrti kvartal, piše Jutarnji.

U takvim uslovima bojazni za snabdevanje iz Rusije nakon američkih sankcija naftnim divovima Lukoilu i Rosnjeftu pale su u drugi plan.

Tim prije što ruska nafta ipak stiže do kupaca, uprkos sankcijama, napominju trgovci.

Zbog svega toga, analitičari ne očekuju veće pomake u cijenama do kraja godine.

Tako analitičari u anketi Rojtersa procjenjuju da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu ove godine iznositi oko 68 dolara, dok bi na američkom tržištu mogla da iznosi oko 64,80 dolara.