Prema najnovijim podacima portala Fight Chat Control, koji okuplja protivnike prijedloga Evropske komisije o obaveznom pretraživanju i snimanju sadržaja korisničkih poruka na platformama poput WhatsAppa, 15 država članica EU do sada je podržalo ovu inicijativu, među njima i Hrvatska.

Prijedlog Evropske komisije usmjeren je na borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, ali izazvao je žestoke rasprave širom Unije. Mehanizam predviđa da digitalni servisi budu obavezni da automatski skeniraju poruke korisnika i sumnjive sadržaje prijavljuju nadležnim organima.

Dok dio članica vidi ovo kao nužan korak u zaštiti najmlađih, druge upozoravaju na ozbiljne posljedice po privatnost građana i funkcionisanje digitalne ekonomije.

Neodlučne zemlje su Njemačka, Češka i Belgija, koje još uvijek važu pravne i tehničke posljedice predloga.

Protivnici inicijative su Nizozemska, Poljska i Austrija, koje smatraju da se radi o pokušaju uvođenja masovnog nadzora i narušavanju osnovnih prava korisnika interneta, prenosi Jutarnji list.

Stručnjaci za digitalnu ekonomiju upozoravaju da bi ovakav potez mogao imati direktne implikacije na poslovne modele kompanija iz sektora komunikacija i IT-a. Ukoliko bi prijedlog bio usvojen, pružaoci usluga morali bi da ulože značajna sredstva u razvoj algoritama i infrastrukture za nadzor, što bi povećalo troškove poslovanja i potencijalno usporilo inovacije.

Pitanje je i kako bi se narušeno povjerenje korisnika odrazilo na tržište - dok jedni tvrde da bi sigurnost bila prioritet, drugi smatraju da bi masovni nadzor mogao ugroziti konkurentnost evropskih digitalnih platformi u odnosu na globalne rivale.

Rasprava o prijedlogu još traje, a konačan ishod zavisiće od usaglašavanja između država članica i institucija EU. Za sada je jasno samo jedno – digitalna ekonomija ulazi u novu fazu u kojoj se balans između bezbjednosti i privatnosti pokazuje kao jedan od ključnih izazova.