Njemačka je odustala od svog dugotrajnog protivljenja nuklearnoj energiji, što predstavlja prvi konkretan znak zbližavanja nove njemačke vlade na čelu s kancelarom Fridrihom Mercom sa Francuskom, prenosi Bizportal. 

Berlin je signalizirao Parizu da više neće blokirati francuske napore da se nuklearna energija u zakonodavstvu EU tretira ravnopravno s obnovljivim izvorima energije, prema navodima francuskih i njemačkih zvaničnika, piše Fajnenšel tajms, a prenosi Kliks.

Ovaj potez rješava veliki spor između dvaju zemalja koji je odgađao donošenje odluka o energetskoj politici Evropske unije.

– Njemačka nam poručuje: bićemo vrlo pragmatični po pitanju nuklearne energije – rekao je visoki francuski diplomata uključen u pregovore. To znači da će „sve predrasude protiv nuklearne energije, koje su i dalje prisutne u zakonodavstvu EU, biti uklonjene“.

– Ovo će predstavljati radikalnu promjenu politike – rekao je njemački zvaničnik.

Preokret dolazi u trenutku kada Merc nastoji da pronađe načine da Njemačka postane dio francuskog nuklearnog štita kao odvraćanje od buduće ruske agresije. „Sada smo konačno otvoreni za razgovore s Francuskom o nuklearnom odvraćanju za Evropu. Bolje ikad nego nikad“, rekao je isti njemački zvaničnik.

– To je dobrodošlo zbližavanje koje će olakšati energetska pitanja u EU – rekao je Guntram Volf, viši saradnik u think-tanku Brugel.

– Politički gledano, Merc takođe razmatra nuklearni kišobran.

Njemački preokret po pitanju nuklearne energije dio je Mercovih napora da oživi francusko-njemačku saradnju, koja je preduslov za donošenje ključnih odluka na nivou EU, a koja je stagnirala za vrijeme bivšeg kancelara Olafa Šolca.

– Kada se Francuska i Njemačka dogovore, Evropi je mnogo lakše da ide naprijed – rekao je Lars-Hendrik Röler, profesor poslovne škole ESMT iz Berlina i bivši glavni ekonomski savjetnik bivše kancelarke Angele Merkel. „Iako i dalje postoje brojni izazovi, vjerujem da će ovo pitanje biti riješeno“.

Merc, koji je pobjedio na izborima u februaru, kritikovao je odluku svoje zemlje da 2011. godine izađe iz nuklearne energije, donijetu pod vođstvom njegovog stranačkog rivala Merkel, tvrdeći da je time Njemačka ostala bez jeftine i pouzdane električne energije.

Takođe je kritikovao svog prethodnika Šolca zbog zatvaranja posljednje tri nuklearne elektrane u Njemačkoj čak i u trenutku kada se zemlja suočavala s visokim cijenama energije. Iako ne planira ponovno da otvara nuklearne elektrane, obećao je ulaganje u nove tehnologije, uključujući male modularne reaktore i nuklearnu fuziju, koja, za razliku od fisije, ne stvara dugotrajni nuklearni otpad.

Novo francusko-njemačko savezništvo po pitanju energije oslanja se na rast entuzijazma za nuklearnu energiju otkako su cijene gasa dostigle rekordne visine nakon sukoba Rusije i Ukrajine.

Austrija jedina preostala EU članica protiv nuklearne energije

U pismu koje je u petak poslato Evropskoj komisiji, a koje je vidio FT, ministri iz 12 država članica EU koje imaju nuklearne reaktore poručili su da je „od ključne važnosti“ da EU prizna „komplementarnu prirodu nuklearne i obnovljive energije“.

Pozvali su na ažuriranje postojećeg istraživanja o nuklearnom sektoru Unije kako bi se otvorio prostor za državnu pomoć nuklearnim projektima i poslao „jasan signal“ kompanijama i investitorima o prednostima atomske energije.

Njemačka, koja je prošle godine više od 60 posto svoje potrošnje električne energije pokrila iz obnovljivih izvora, dugo se protivila nastojanjima Pariza da se atomska energija označi kao „zelena“. Francuska, s druge strane, oko 70 posto svoje električne energije dobija iz nuklearnih elektrana.

Dio zabrinutosti Berlina poticao je iz straha da će francuska industrija dobiti konkurentsku prednost zahvaljujući svojoj floti od 56 reaktora, dok se njemačka industrija i dalje bori s posljedicama visokih cijena gasa nakon prekida isporuka jeftinog ruskog goriva.

To je takođe bilo ideološko pitanje u Njemačkoj, gde su Zeleni, stranka koja se protivi nuklearnoj energiji, bili deo Šolcove vlade.

Zategnuti odnosi doveli su do dugih rasprava o uvrštavanju izraza „nisko-ugljenični“ – koji se često koristi kao sinonim za nuklearnu energiju – u zakonske tekstove EU, posebno one koji se odnose na obnovljivu energiju i proizvodnju vodonika, koji Berlin vidi kao ključni energetski nosilac za dekarbonizaciju njemačke industrije.

– Kako bismo osigurali našu energetsku suverenost uz poštovanje nacionalnih izbora, pozivamo na ukidanje svake diskriminacije na evropskom nivou prema nisko-ugljeničnim izvorima energije, bilo da je riječ o nuklearnoj ili obnovljivoj energiji – rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron tokom Mercove posjete Parizu 7. maja.

Na primjer, nova pozicija Njemačke znači da bi vodonik proizveden iz nuklearne energije sada trebalo da bude tretiran ravnopravno s onim proizvedenim iz vetra ili solarne energije, doao je Makron.