Knjiga je naišla na veliku pažnju struke i javnosti, pa je već doživjela i drugo izdanje. Ninić, kako priznaje, nije knjigu napisao u stilu udžbenika, već ju je metodološki poredao kao stotinu pitanja i stotinu odgovora. Otkrio je i jednu tajnu.

„Svi  srednjovječni i stariji se sjećaju hit knjige, nezaobilaznog izdanja „Hiljadu zašto – hiljadu zato“. Pisao sam svoju knjigu o kalemljenju baš u tom stilu, a popunio sam je i vrhunskih fotografijama. Knjiga je dovoljna za početnika u kalemarstvu, da sazna sve o rokovima, alatu, podlogama, plemkama, održavanju kalemljenog voća i drugim temama iz ove oblasti“, pojasnio je Ninić.

Petar Ninić se osim agronomije, odnosno rasadničarstva bavi i marketingom u poljoprivredi i agrarnim novinarstvom. Na veoma stručan način obrađuje mnoge teme iz oblasti poljoprivrede i sela. I važi za autora koji na slikovit način približava materiju čitaocima. Tako je pojednostavio i kalemljenje.
„Nekada su kalemari  rascjep podloge izmeđiu postavljenih plemki  popunjavali voskom, zemljom, kravljom balegom ili drugim priručnim materijalima. Moderno kalemarstvo više to ne praktikuje, pa rascjep bolje i zdravije zaraste. Taj spoj samo omota prozirnom trakom . Kao kod vjenčanja kad sveštenik dvije ruke, ruke mladoženje i mlade samo umota tekstilom i veza se primi i opstane. Tako je i sa voćkama. Podloga sa korijenom je otac, a plemka ili kalem grančica je žena, odnosno majka. Ona oplemeni  podlogu i donosi rod“, jednostavno pojašnjava Petar Ninić.

Autor knjige  ističe da je kalemarstvo plemenita radnja,  jer služi prenošenju i opstanku u životu starih autohtonih sorti voća. Kalemarstvo je , kako kaže, primijenjivano i u antičko vrijeme, a kod nas ga praktikuju posebno nomadi.

„Oni idući za stadom kad naiđu na dobru podlogu, glog, divlju jabuku ili krušku, obave kalemljenje. Pa tako idućih godina naiđu na voćku za osvježenje ili hladovinu za okrijepljenje. Kalemari su oduvijek bili veoma priznati ljudi, a u jednom dijelu Lijevče polja važi pravilo da kalemar ima pravo na rod ili određeni dio roda ukalemljene voćke, rekao je agronom Petar Ninić.

Ovaj plodonosni autor svake godine organizuje i škole kalemljenja, uvijek u drugoj sredini. Ove godine u planu su mu radionice na području Banja Luke i Mrkonjić Grada. Tvrdi da je presrećan kad svoje znanje i iskustvo prenese na druge ljude. Praktično  kalemi  i znanje i vještinu, piše Boško Grgić.

BONUS VIDEO: