Veliki posao odrađen je rekonstrukcijom Hrama Pokrova Presvete Bogorodice. Radovi se nastavljaju, blaga zima išla je na ruku građevincima. U toku su radovi na rekonstrukciji mitropolitove zadužbine.

Bojan Vujinović, gradski menadžer, kaže da se precizno znaju „granice“ „Malog Beograda“.

„Prostor oko pravoslavne crkve završene 1866. godine, a obnavljane 1927, 1975. i 2022. godine, Srpske osnovne škole podignute 1887. godine, danas nažalost porušene, potom zgrade Srpske crkveno-školske opštine završene 1884, godine, odnosno, Zadužbine mitropolita Georgija Nikolajevića, te centralna Ulica mitropolita Georgija Nikolajevića činile su Srpsku varoš.  U toj ulici   su živjele srpske znamenite porodice Čubrilović, Subotić, Vidović, Malić, Stefanović, Brković, Kovačević... To je bio naš „Mali Beograd“, rekao je Vujinović.

Projekat obnove ovog  dijela grada sa istorijskim korijenima obuhvata i izgradnju dva trga. To je Trg mitropolita Georgija Nikolajevića ispred njegove zadužbine i Trg kralja Petra I Karađorđevića Oslobodioca, neposredno pored hrama, uz glavni magistralni put, odnosno na samom ulazu u našu zemlju iz pravca Evropske unije.

U ovoj godini  planirana je izgradnja partera i pješačke zone oko hrama, zajedno sa trgom i skulpturom posvećenom mitropolitu Georgiju Nikolajeviću, te nastavak izgradnje prema glavnoj Vidovdanskoj ulici.

„ Sam finiš projekta, odnosno posljednju faza izgradnje biće  Trg posvećen Petru I Karađorđeviću, jer ne postoji mogućnost njegove izgradnje dok se ne osposobi novi granični prelaz i pristupna saobraćajnica, koja ide na novi most. Tako ćemo dobiti ulicu koja će postati šetalište, odnosno pješačka zona sa ugostiteljskim sadržajima i praktično će biti naša „Mala Skadarlija“, a dva trga će biti mjesta gdje će se okupljati  građanstvo“, ističe Bojan Vujinovič.

S kraja 19. i početkom 20. vijeka Gradiška je kroz pisanu dnevnu štampu nosila naziv "Mali Beograd". Imala  je najveći broj kulturnih i prosvjetnih društava, više od Banjaluke i Sarajeva,  često ističu  vodeći ljudi u Gradišci, piše Boško Grgić.

Projekat svojim izdanjima, izložbama i aktivnostima podržavaju i ovdašnje kulturne institucije, prije svih Zavičajni muzej Gradiška i Kulturni centar Gradiška, te gradiška „Prosvjeta“.