Poslodavci smatraju da je trenutni sistem neodrživ i da direktno ugrožava privredu. Prema njihovim podacima, radnici u BiH u prosjeku ostaju na bolovanju oko 40 dana, dok je u zemljama Evropske unije taj prosjek u rasponu od šest do sedam dana.

„Poslodavci smatraju da je ovo što se dešava u BiH nenormalno. Da radnik prosječno ostaje na bolovanju 40 dana dok se u Evropskoj uniji to kreće oko sedam dana. Ministar je iznio stav da će se do kraja ovog mjeseca održati tematska sjednica ESV-a s prijedlogom na koji način smanjiti broj dana koji idu na teret poslodavaca. Njihov prijedlog bio je da se 42 dana svedu na 15 dana ili da se pronađu metode da se oni koji zloupotrebljavaju bolovanje rigorozno kažnjavaju“, navedeno je tokom sjednice.

Najavljene izmjene odmah su izazvale burne reakcije, kako među radnicima, tako iu stručnoj javnosti.

Advokat Vladimir Dragičević za Aloonline pojašnava da prijedlog skraćivanja bolovanja sa 42 na 15 dana nije samo tehničko, već duboko sistemsko pitanje.

„Prijedlog drastičnog skraćenja perioda bolovanja koji pada na teret poslodavca, sa 42 na 15 dana, u suštini je pitanje izbora između proste uštede i uvođenja stvarnog sistemskog nadzora. Sa pravnog aspekta, važno je razumjeti da se prema članu 56. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH mehanizam isplate formalno ne mijenja – poslodavac ostaje taj koji radniku isplaćuje naknadu, ali nakon isteka zakonskog roka to čini na teret sredstava kantonalnog zavoda“, kaže Dragičević za Aloonline.

Drugim riječima, poslodavac i dalje isplaćuje bolovanje radniku, ali bi mu Zavod za zdravstveno osiguranje refundirao troškove znatno ranije nakon 15 dana, umjesto dosadašnja 42.

Rasterećenje privrede ili novi rizik za radnike?

Dragičvić upozorava da iako bi ovakva izmjena donijela olakšanje privredi, nosi i ozbiljne rizike po socijalni položaj radnika.

„Predloženom izmjenom se pomaže privredi jer će Zavod za zdravstveno osiguranje refundirati troškove bolovanja nakon 15 dana, umjesto nakon 42 dana. Međutim, upravo u toj proceduri refundacije krije se najveća opasnost za radnike i opravdana bojazan da bi se, u uslovima sporog rada uprave i spore refundacije, teret čekanja na novac prelio na leđa radnika, čija bi primanja postala zavisna od brzine državne refundacije poslodavcu“, objašnjava pravnik.

U praksi to znači da bi kašnjenje refundacija moglo dovesti do kašnjenja plata radnicima na bolovanju, što dodatno destabilizuje njihovu finansijsku sigurnost.

Zloupotrebe bolovanja

Jedan od ključnih argumenata poslodavaca jeste zloupotreba bolovanja, a Dragičević smatra da trenutni sistem upravo podstiče takvu praksu.

„Dosadašnji sistem, u kojem poslodavac sam snosi trošak prvih 42 dana, praktično je amnestirao zdravstvene fondove od ekonomske odgovornosti za olako propisana bolovanja. Dokle god trošak ide direktno iz džepa privatnog sektora, kontrolni mehanizmi zavoda ostaju pasivni“, kaže Dragičević za naš portal.

Prebacivanjem tereta na Zavod već nakon 15 dana, država bi bila primorana da ranije reaguje i pojača kontrolu rada ljekara i komisija.

„Kada država počne direktno osjećati finansijski pritisak svakog propisanog dana bolovanja, ljekari će biti pod mnogo većom prismotrom da bolovanja propisuju isključivo kada je to medicinski opravdano“, pojašnjava advokat.

Ipak, advokat upozorava da bi takav pritisak mogao imati i negativne posljedice po radnike koji bolovanje ne zloupotrebljavaju.

Kompromisno rješenje

Kao najrazumnije rješenje, Dragičević vidi srednji put.

„Smatram da je skok sa 42 na 15 dana previše radikalan potez koji u kratkom roku može destabilizovati socijalni položaj radnika i likvidnost Zavoda. Kao kompromis nameće se rok od 30 dana. Time bi se omogućila harmonizacija sa legislativom Republike Srpske i ujednačio privredni ambijent u cijeloj BiH“, kaže on i dodaje da period od mjesec dana predstavlja balans između rasterećenja poslodavaca i sigurnosti radnika, uz aktiviranje kontrolnih mehanizama zdravstvenih fondova.

Komentari građana

Prijedlog ESV-a izazvao je lavinu reakcija na društvenim mrežama, a građani nisu štedjeli ni sarkazam ni ogorčenje.

„Ukinite skroz bolovanje pa nek i ono malo radne snage što je ostalo u Bosni ode... ionako su prava radnika na nivou Sjeverne Koreje.“

„Najbolje rješenje je da mi šesti i dvanaesti mjesec radimo džabe jedan za državu, jedan za firmu.“

„Eh, kad bi moglo da vam roblje radi 24/7, 365 dana, ali da ne traži platu…“

„Kresanje bolovanja sa 42 dana na 15 nije osnovano, posebno kada se poredi s EU gdje su plate višestruko veće. Ali bih podržao skraćivanje na period između 21 i 30 dana“