Moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta u svijetu, a drugi vodeći uzrok smrti.

Prema podacima UKC RS koje su dostavili za ALOonline, u Republici Srpskoj svake godine ima oko 4.500 novooboljelih od infarkta mozga, a do sada najugroženiji bili su ljudi u životnoj dobi između 70 - 80 godina.

Međutim, zabrinjava podatak da naglo nastali neurološki poremećaj pogađa i djecu. Iz Instituta za javno zdravstvo navode za ALOonline da je od 2018. do 2022. godine zabilježeno osam slučajeva moždanog udara kod djece. Kako kažu, najstariji pacijent imao je 14 godina, a najmlađi samo dvije!

Moždani udari u Republici Srpskoj


- Primijećen je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednje životne dobi, od 40 do 60 godina, što se na našim prostorima, pripisuje povećanom prisustvu stresa kao faktoru rizika - naveli su lani iz UKC RS.

Iz Instituta za javno zdravstvo i dalje upozoravaju na trend učestalosti obolijevanja od moždanog udara. U gore pomenutom periodu bilo je 6.744 udara, a broj smrtnih slučajeva kao posljedica infarkta mozga iznosi 1.154.
- Prije šest godina bilo je 1.021 moždanih udara u Srpskoj, a godinu poslije 1.295. 2020. godine 1.184 pacijenta imala su moždani udar, dok je 2021. godine njih bilo 1.595. U 2022. godini infarkt mozga imale su 1.649 osobe - kazala je Slađana Vranješ, specijalista socijalne medicine.

Dodaje da je od moždanog udara u Srpskoj 2018. godine preminulo 185 osoba, a godinu poslije njih 199. U 2020. godini od istog uzroka preminulo je 247 ljudi, a 2021. njih 319. Prije dvije godine, kako kaže, 204 osobe preminule su od infarkta mozga.

Šta je moždani udar?


Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljnog snabdjevanja određenih dijelova mozga kiseonikom i hranjivim materijama. Ljekari objašnjavaju da zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja nervnih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestuje oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Stručnjaci upozoravaju da se moždani udar može dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje.

Uzroci moždanog udara


Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju, što se naziva ishemijski moždani udar. Ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo, što se naziva hemoragijski moždani udar.
Ljekari ističu da mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara.

Najpoznatiji faktori rizika na koje se može uticati:



  • povišen krvni pritisak

  • pušenje

  • srčane bolesti

  • poremećaji ritma srčanog rada

  • šećerna bolest

  • povišene masnoće u krvi

  • značajno suženje karotidnih arterija

  • nezdrava prehrana

  • stres

  • tjelesna neaktivnost

  • debljina


Posljedice moždanog udara


Neurolozi objašnjavaju da ukoliko nervne ćelije ostanu nekoliko minuta bez krvi, odnosno neophodnih sastojaka koje krv nosi, one nepovratno stradaju.

Poslije moždanog udara, kako kažu, ništa više nije isto.

- Neki bolesnici, nažalost, ne prežive posljedice moždanog udara ili komplikacije koje se poslije njega mogu razviti. Kod velikog broja pogođenih osoba ostaje težak invaliditet koji im onemogućava da samostalno hodaju, govore, služe se rukom, itd., pa umnogome i da se brinu o sebi. Izvjestan procenat bolesnika se oporavi u mjeri da se vrati svojim ranijim ličnim, socijalnim i profesionalnim aktivnostima. Međutim, čak ni oni ne mogu biti spokojni jer se suočavaju sa strahom od recidiva, odnosno ponovljenog moždanog udara - kazala je neurolog Aleksandra Saška Pavlović za jedan medij u Srbiji.

Najčešće posljedice oštećenja mozga usljed moždanog udara su:



  • nepokretnost, koja je često udružena sa ukočenošću udova i bolom

  • pad intelektualnih funkcija

  • pad raspoloženja

  • ponovljeni moždani udar


Treba naglasiti, kako kaže, da posljedice moždanog udara ne trpi samo oboljeli već i njegova porodica i sredina.

"Zajedno smo veći od moždanog udara"


U Republici Srpskoj prošle godine vođena je kampanja "Zajedno smo veći od moždanog udara" koja je imala za cilj da pokaže da samo kolektivnim naporima možemo smanjiti ovo obolijevanje.

Tom prilikom, specijalista epidemiolog Nina Rodić Vukmir, ukazala je da se mnogi preživjeli suočavaju sa značajnim izazovima koji uključuju fizičku invalidnost, komunikacijske poteškoće, promjene u razmišljanju i osjećaju.

Dodala je da je svaka četvrta osoba u riziku od moždanog udara, od kojih većina može biti spriječena primjenom nekoliko jednostavnih koraka. Kako je kazala, važno je prepoznati i liječiti rizične faktore. Naglasila je važnost fizičke aktivnosti i redovnog vježbanja.

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara


Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se 29. oktobra s ciljem da se javnost upozna o simptomima ove bolesti, načinu liječenja oboljelih, ali i mjerama prevencije.

Svjetska organizacija za moždani udar obilježavanje ovog datuma je pokrenula 2006. godine.

BONUS VIDEO: