Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, proslavljamo i svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. Ovaj praznik naziva se Cvijeti i uvijek je u nedelju.
Praznik je dobio ime po cvjetnoj grančici palme koju je Isus Hrist nosio u ruci prilikom ovog svečanog događaja.
Narodni običaji u vezi sa Cvijetima slave prirodu i njeno novo buđenje.
Vjerovanja
U pojedinim krajevima Republike Srpske tradicija je da se sve do ovog praznika cvijeće ne unosi u kuću. Iako vegetacija počinje bujati ranije, a sa njom i prvi cvjetovi, nema ukrašavanja doma dok ne osvanu Cvijeti.
Širom Republike je običaj da se najljepši cvjetovi potope u hladnu vodu i da se njome, na Cvijeti ujutro, ukućani umivaju kako bi bili lijepi i zdravi.
Čitava Cvjetna nedjelja posvećena je prirodi, pa su ranije ljudi od ponedjeljka do nedjelje kitili jedni druge koprivom i vrbom. Vrba, osim kao simbol velikog praznika Lazareve subote, koristi se kako bi djeca bila zdravija, ali i da bi u porodice stizalo još prinova.
Što se tiče koprive, nju se porodilje na Cvijeti stavljale pod jastuk, da bi "ožarila" i tako otjerala ženske demone i sačuvala bebe.
[gallery ids="162817,162818,162819,162820,162821"]
Različiti običaji
Uoči Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće.
- Margarete – da budete lijepi i krupni,
- Dren – da budete jaki i zdravi,
- Ljubičice – da budete mirišljavi i privlačni,
- Vrbove grančice – da svi budu napredni i uspješni,
- Ruža - da budete rumeni i svježi.
Crveno slovo, ali se radi
Cvijeti su izuzetak kada je riječ o radovima, jer baš na ovaj dan se pojavljuje pun Mjesec, kada, prema vjerovanju, um i vještine ljudi postaju daleko moćniji nego inače. Zbog toga bi na Cvijeti trebalo započeti neke poslove i donijeti odluke.
