"Zajedničko obilježavanje Sretenja, Dana državnosti Srbije i Dana državnosti Republike Srpske, simbolizuje nacionalno i kulturno jedinstvo srpskog naroda. Ne samo Srba na našim prostorima, nego svuda u svijetu. Za Srbe ovaj datum ima višestruko značenje - podsjeća nas ko smo, odakle dolazimo i za šta smo se borili", istakla je Kulašinčeva.

Kulašinčeva je podsjetila da su Prvi srpski ustanak i Sretenjski ustav temelji srpske državnosti u Srbiji, ali i dio zajedničke istorijske borbe svih Srba za slobodu i pravo na samostalno uređenje života.

"Za nas obilježavanje Sretenja sa Srbijom potvrđuje jedinstvo naroda, zajedničko istorijsko pamćenje i iste vrijednosti slobode, državotvornosti i očuvanja nacionalnog identiteta", poručila je Kulašinčeva.

Prema njenim riječima, obilježavanje Sretenja doprinosi jačanju kulturnih, duhovnih i institucionalnih veza Republike Srpske i Srbije, te podstiče osjećaj pripadnosti jednom narodu i zajedničkom prostoru srpske kulture i tradicije.

"Sretenje je simbol trajne veze, zajedničke prošlosti i zajedničke odgovornosti za budućnost srpskog naroda, bez obzira na državne i administrativne granice", istakala je Kulašinčeva.

Sretenje kao Dan državnosti obilježava se u znak sjećanja na dva značajna događaja iz srpske istorije koji su se odigrali 15. februara, i to na Prvi srpski ustanak iz 1804. godine u Orašcu i usvajanje prvog ustava Srbije u njenoj modernoj istoriji.

Zajedničko obilježavanje Sretenja kao Dana državnosti Republike Srpske i Dana državnosti Srbije utvrđeno je Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, donesenoj na Svesrpskom saboru u Beogradu 8. juna 2024. godine.