Kako je poručio gradonačelnik Draško Stanivuković, otkrivanjem ovog spomenika urađena je jedna stvar koja je bila potrebna da se dogodi u Banjoj Luci.

"Stvaranje, put obnove i put izgradnje, ali i potvrđivanja identiteta, nije nešto što se radi jednom. Ne možete doći i reći – ja sam dobar čovjek i uradio sam jedno dobro djelo prije 20 godina. Identitet je nešto što se stalno potvrđuje. Upravo sa te strane, danas znamo da je knez Lazar ovdje na pravom mjestu, u srcu našeg grada, u jednom od najvećih naselja u našem gradu, u Lazarevu", rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako Banja Luka čuva i potvrđuje svoj identitet zapadne srpske prestonice.

"Mi smo znali da, kada smo uradili Centralno spomen-obilježje, ispunjavamo dug prema našim precima, prema njihovoj borbi za slobodu i prema onome što danas jeste Republika Srpska. Mnogi to tada nisu razumjeli. Kada je Banja Luka trebala da dobije spomenik Tvrtku, ni to neki nisu razumjeli. Tako je bilo i sa ovim spomenikom, koji danas stoji ovdje. Danas ovdje stoji knez Lazar, sa rukom koja gleda prema Kosovu. Kada pitaju – zašto knez Lazar, mi pitamo – a što da ne", istakao je gradonačelnik.

Poručio je i to kako Banja Luka poštuje tuđe, ali svoje ne da, te da se identitet grada stvara kroz brojne projekte.

kl

"Podsjetiću vas da Banja Luka pomaže u obnovi brojnih svetinja, ali svoje svetinje i svoje nasljeđe čuva. Mi stvaramo identitet grada kroz šetalište, kroz obnovu Kastela, kroz spomenik knezu Lazaru, kroz spomenik Kulina bana sa povljeom. I baš zato i Lazar treba da bude ovdje gdje jeste, na raskrsnici, zato što je, metaforički, naš narod svakog dana na nekoj od raskrsnica i treba da znamo kojim putem idemo, putem koji nas vodi prema Kosovu i Metohiji", rekao je on.

Naglasio je kako svaki srpski grad treba da ima kneza Lazara na nekom od ključnih mjesta, koji gleda prema Kosovu.

"Banja Luka je, nakon Kosovske Mitrovice, nastavila taj niz. Mi u budžetu imamo stavku za podršku Kosovu i Metohiji, kao i za podršku našem narodu koji je izbjegao sa svojih ognjišta.  To je naš odnos prema istoriji, prema našem narodu i prema onome što želimo da ostavimo budućim generacijama – istakao je on.

Povodom ovog značajnog događaja, priređen je bogat kulturno-umjetnički program.

Naime, kroz stih, muziku i scenski nastup publika je imala priliku da se podsjeti na vrijeme kneza Lazara i Kosovskog boja.

U programu su učestvovali: glumac Ivan Vučković, umjetnica Ivana Žigon, vokalna solistkinja Milica Dosković i Anđela Kulić, koja je izvela etno pjesme posvećene Kosovu i Metohiji.