Ne radi se o tome da je bolest promijenila prirodu ili postala teža nego što je bila, već o tome da je njena učestalost u posljednjih deset godina znatno porasla, što potvrđuju i zvanični podaci Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Prema podacima o vanbolničkom morbiditetu, koji obuhvataju službe opšte i porodične medicine u javnom i privatnom sektoru, broj registrovanih slučajeva multiple skleroze u Republici Srpskoj 2016. godine iznosio je 683. Nakon blagih oscilacija u narednim godinama, uključujući i pad tokom 2020. godine usljed pandemije kovida 19, broj slučajeva je 2025. godine dostigao 1.059, što je najviša vrijednost u posmatranom desetogodišnjem periodu. 

Podaci o bolnički liječenim pacijentima pokazuju da je u posmatranom periodu među oboljelima veći broj žena, a najviše slučajeva bilježi se u dobi od 20 do 40 godina, sa udjelom koji je ostao nepromijenjen i iznosi 68 odsto, kako u 2016. tako i u 2025. godini. U 2025. godini bolnički je liječeno ukupno 786 oboljelih, od čega 291 muškarac i 495 žena, s najvećim brojem slučajeva u starosnim grupama od 40 do 49 i od 30 do 39 godina.

Na grafičkom prikazu slikovito je prikazano kretanje broja bolnički liječenih pacijenata u posljednjih deset godina koji pokazuje jasan i konstantan trend rasta.

1

Šta je multipla skleroza?

Institut navodi da je multipla skleroza multifaktorijalna bolest u čijem nastanku učestvuju i genetski i faktori životne sredine, te da rastuća učestalost oboljevanja ne može biti objašnjena isključivo genetikom. Dosadašnja istraživanja povezuju razvoj bolesti sa pušenjem, nedostatkom vitamina D i infekcijom Epštajn-Barovim virusom, dok se pojedine studije bave i uticajem herpes virusa tipa 6, virusa varičela-zoster, povećanog indeksa tjelesne mase u djetinjstvu, vegetarijanske ishrane, kao i izloženosti olovu i pesticidima.

Kako se navodi, riječ je o povezanostima za čiju potvrdu su potrebna dodatna istraživanja.

Liječenje u Republici Srpskoj

Kada je riječ o dostupnosti liječenja, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske navodi da su oboljeli od multiple skleroze oslobođeni plaćanja participacije za liječenje osnovne bolesti i svih njenih komplikacija, a oni koji nemaju drugi osnov osiguranja mogu se osigurati upravo po osnovu ove dijagnoze. Fond trenutno finansira 12 lijekova u više doznih oblika, uključujući i savremene terapije koje se primjenjuju u Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske, na prijedlog ljekara i u skladu sa medicinskim indikacijama, prvenstveno za pacijente sa progresivnijim tokom bolesti. Ovi lijekovi dio su Programa lijekova koji finansira Vlada Republike Srpske iz budžeta, a o njihovoj primjeni odlučuju ljekari tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, prema listi čekanja i medicinskim indikacijama.

Za 2026. godinu Fond najavljuje udvostručavanje broja pacijenata sa multiplom sklerozom koji primaju savremene terapije, sa obezbijeđenih 580 terapija, uz rast troškova za ove lijekove sa 4,4 miliona KM u 2025. na planiranih oko 9,6 miliona KM ove godine. Oboljelima se, prema navodima Fonda, u potpunosti finansira i medicinska rehabilitacija u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Gornja Trepča u Srbiji, uz pravo na 21 dan liječenja godišnje.

Iza ovih brojki stoje, međutim, konkretni životi.

Sanja (40) iz Laktaša sa multiplom sklerozom živi već više od jedne decenije, a posljednjih nekoliko godina bolest je prešla u sekundarno-progresivni oblik. Njena borba počela je u tridesetim godinama, kada su se pojavili prvi, naizgled bezazleni simptomi kao što su trnjenje u nogama, povremeni gubitak ravnoteže i neizdrživ umor koji san nije mogao da izliječi.

"Mislila sam da je riječ o stresu i premorenosti, ali nakon niza pregleda i magnetne rezonance uslijedila je dijagnoza koja mi je preko noći promijenila život iz korijena. Danas se otežano krećem uz pomoć štaka, a za duže relacije koristim kolica, imam grčeve u mišićima, slabost u rukama i hroničan zamor", kazala je Sanja za Aloonline.

Dodaje da je bolest ometa u svakodnevnim poslovima i brizi o sebi, a zbog nje je morala da napusti posao, što je donijelo i ogroman finansijski pritisak. Prima simptomatsku terapiju, dok su joj savremeni, visokoefikasni lijekovi koji mogu usporiti progresiju bolesti uglavnom nedostupni ili je birokratska procedura preduga. Podršku institucija naša sagovornica ocjenjuje kao nedovoljnu i poručuje da Fond zdravstvenog osiguranja i nadležna ministarstva moraju brže uvrstiti sve oboljele na listu savremenih lijekova, jer, kako kaže, svaki mjesec čekanja znači korak dalje u invalidnost.

Drugačije, ali ne manje teško iskustvo ima Ana (22) iz Broda, kojoj je multipla skleroza dijagnostikovana prije nepunih godinu dana, dok se spremala za upis na fakultet.

"Sve je počelo naglo, oslabljenim vidom na jednom oku i vrtoglavicom koja danima nije prolazila. Nakon hitne hospitalizacije saopšteno mi je da bolujem od relapsno-remitentnog, odnosno blažeg oblika bolesti, što mi je u tom trenutku srušilo cijeli svijet. Simptomi su se povukli nakon terapije kortikosteroidima, ali povremeno osjeća umor, trnjenje u prstima i ukočenost, a najviše me opterećuje strah od novog napada i nepredvidivost bolesti", iskrena je naša sagovornica. 

Uprkos tome, redovno studira i trudi se da živi normalno. Terapiju koristi o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja, ali proces odobravanja pojedinih savremenih imunomodulatornih lijekova, kaže, često zna biti komplikovan. Kao mladoj osobi na početku života, poručuje da joj je, uz osnovnu zdravstvenu zaštitu koju dobija od države, potrebna i mnogo veća psihološka podrška, kao i fleksibilniji zdravstveni sistem koji bi oboljelima sa lakšim oblikom bolesti omogućio da bez stresa grade karijeru i planiraju porodicu.