To su posljedice koje je Sud BiH naveo i naduvao u obrazloženju rješenja kojim je omogućio Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) da, uprkos zabrani Agencije za zaštitu ličnih podataka, nastavi da obrađuje podatke građana s ciljem izdavanja potvrda za elektronske potpise izvan okvira svojih zakonskih nadležnosti.

„Izricanjem zabrane obrade podataka i stopiranjem izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa, koje su već puštene u operativni rad, automatski se izaziva potpuni kolaps i paraliza sistema digitalne identifikacije u državi. Finansijska i operativna šteta ogleda se u trenutnoj nefunkcionalnosti elektronskih servisa koje koriste stotine državnih institucija, preko 15.000 privrednih subjekata i hiljade građana. Eventualni kasniji povratak u pređašnje stanje nakon sudske presude bio bi tehnički i finansijski izuzetno kompleksan, skup i u konačnici bespredmetan, jer bi povjerenje u digitalnu infrastrukturu države bilo trajno uništeno”, stoji u Rješenju Suda BiH.

Sud stao na stranu IDDEEA-e, interesi građana zanemareni

Sud BiH u apsolutnoj se mjeri naslonio na argumente IDDEEA-e, čak na granici koncepta IDDEEA-e kao generatora digitalne transformacije BiH koji je na početku svog mandata ministra komunikacija promovisao Edin Forto. Sud u obrazloženju eksplicitno navodi kakvu bi sve štetu pretrpjela ta Agencija zbog svojih već ugovorenih odnosa s MUP-om Kantona Sarajevo, Poreskom upravom Federacije, opštinama po Federaciji, te u okviru nekih međunarodnih projekata.

S druge strane, Sud navodi kako sama Agencija za zaštitu ličnih podataka neće pretrpjeti nikakvu štetu, iako cilj rješenja te Agencije nije zaštita njenih finansijskih ili drugih interesa, nego zakona i građana čiji se podaci obrađuju. Šteta po građane čiji se podaci koriste izvan okvira nadležnosti i u sukobu s nadležnostima MUP-ova koji su vlasnici ličnih podataka građana – nije ni pomenuta u obrazloženju Suda. Tu nije kraj opravdanoj sumnji u nepristrasnost sudske odluke u ovom predmetu.

Prejudiciranje odluke i prećutkivanje rizikâ po podatke

Sud BiH na kraju obrazloženja apostrofira da odlaganje izvršenja, kako je navedeno, „nije, niti smije biti, prejudiciranje konačne ocjene Suda BiH o zakonitosti osporenog rješenja” Agencije za zaštitu ličnih podataka. Odmah u sljedećoj rečenici slijedi nevjerovatna presumpcija o donošenju konačne odluke u korist IDDEEA-e.

„Ukoliko bi se dopustilo trenutno izvršenje rješenja, a Sud BiH naknadno donio odluku u korist tužitelja, provođenje takve presude i povratak u pređašnje tehničko i institucionalno stanje bili bi faktički nemogući jer bi sistem već pretrpio nepopravljivu štetu”, navodi se u Rješenju Suda BiH.

Tužilac u ovoj priči je IDDEEA, a u obrazloženju rješenja Sud dalje nijednim slovom ne navodi šta bi se desilo u slučaju da u meritumu odluči u korist Agencije za zaštitu ličnih podataka, odnosno šta s posljedicama u tom slučaju de fakto zloupotrebe ličnih podataka građana koje će IDDEEA nastaviti da provodi do konačne odluke Suda. Sud BiH takođe se pozabavio i kvalitetom usluga IDDEEA-e, baš kao da su sudije stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija i IT bezbjednosti.

„Obrada ličnih podataka koju tužitelj vrši u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda sprovodi se kroz visokobezbjedne, kriptografski zaštićene državne informacione sisteme, uz striktno poštovanje svih tehničkih standarda”, stoji u Rješenju Suda BiH.

Potpuni zaokret: Prošle godine tvrdili da sistem otvara rizik od zloupotrebe

Nismo imali vremena da istražujemo kakva to formalna i neformalna znanja i saznanja imaju sudije u ovom predmetu iz oblasti informacionih sistema, pa su tako sigurni u visokobezbjedne, kriptografski zaštićene informacione sisteme i tehničke standarde kojim se vodi IDDEEA. Pa ipak, imali smo vremena da još jednom pogledamo presudu Suda BiH iz juna prošle godine, kojom je Sud BiH potvrdio prethodno rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH o zabrani da IDDEEA obrađuje lične podatke građana. Tada je Sud naveo da to što je IDDEEA radila nije bilo ni bezbjedno, ni zaštićeno.

„Vijeće prihvata kao zakonito obrazloženje pobijanog rješenja, da registracija na elektronski identitet putem adrese elektronske pošte, zatim unošenje u aplikaciju identifikacionog broja sa potvrde LK/OI-2A kao i samofotografisanje aplikanta radi dodijeljivanja elektronskog potpisa, bez identifikacije nosioca podataka na licu mjesta, otvara mogućnost za svaki vid zloupotrebe ličnih podataka počev od lažnog predstavljanja putem adrese elektronske pošte do korištenja tuđeg ID broja sa navedene potvrde kao i konačnici tuđe fotografije. Dakle i po shvatanju ovog upravnog vijeća, posebna se pažnja mora posvetiti obradi biometrijskih podataka i JMBG, jer ta obrada može uzrokovati visok rizik po prava građana”, navodi se u Presudi Suda BiH, piše ATV.

Navedenu presudu potvrdilo je i Apelaciono upravno vijeće Suda BiH u novembru 2025., koje je tada odbilo zahtjev IDDEEA-e da preispita presudu iz juna te godine. Borba Agencije za zaštitu ličnih podataka protiv zloupotreba IDDEEA-e počela je još 2018. godine, kada je Sud BiH presudio protiv IDDEEA-e nakon što joj je Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila da pravnim licima – konkretno bankama u ovom slučaju – odobrava i omogućuje stalni pristup ličnim podacima građana iz svojih elektronskih evidencija.