Time su pokrenute inicijative koje će podržati tranziciju zemlje prema održivijem, sigurnijem i energetskom sistemu usmjerenom ka građanima. Projekti u Kaknju, Zenici, Modriči, Sokocu, Srpcu i Trebinju demonstriraju kako lokalni nivo može doprinijeti energetskoj tranziciji kroz proizvodnju obnovljive energije, mjere energetske efikasnosti i inovativne pristupe učešću zajednice.

„Kroz investicije u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i rješenja koja predvode zajednice, opštine širom Bosne i Hercegovine pružaju opipljive koristi građanima, istovremeno doprinoseći održivijoj i otpornijoj energetskoj budućnosti. EU i njene države članice ostaju posvećene podršci ovoj transformaciji i lokalnim partnerstvima koja je omogućavaju”, rekao je Solomon Ioannou, rukovodilac programa u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Menadžerka projekta EU4CAET Mareike Hahr naglasila je da je svaki od ovih šest projekata dokaz da lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini mogu biti predvodnici energetske tranzicije.

Solarni paneli

„Posebno me raduje što među njima imamo i prve zajednice obnovljive energije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, modele koje druge lokalne zajednice mogu i trebaju slijediti”, istakla je Hahr.

Tri od podržanih inicijativa fokusiraju se upravo na uspostavljanje zajednica obnovljive energije (ZOE), model promovisan u okviru evropske energetske politike koji lokalnim vlastima, javnim institucijama, preduzećima i građanima omogućava da zajednički proizvode, troše i dijele obnovljivu energiju.

Modriča prva u Srpskoj gradi ZOE

U okviru ovog projekta, Modriča gradi prvu registrovanu zajednicu obnovljive energije u Republici Srpskoj. Solarna elektrana kapaciteta 157,67 kW na krovu Gradskog bazena godišnje će proizvoditi oko 158.100 kWh i smanjiti emisije CO₂ za 136,56 tona, uz uštedu od 25 odsto godišnje potrošnje električne energije ovog objekta.

Načelnik opštine Modriča Jovica Radulović izrazio je zahvalnost donatorima, istakavši da je Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), koja provodi ovaj projekat na području Bosne i Hercegovine, prepoznala potrebe lokalnih zajednica.

"Ponosan sam što je Modriča prva u Bosni i Hercegovini, a time i u Republici Srpskoj, koja je ispunila sve uslove i već smo potpisali ugovor za dva projekta", izjavio je Radulović za Aloonline.

Modrica

Pojasnio je da je prvi projekat usmjeren na izgradnju fotonaponske i solarne elektrane s ciljem smanjenja troškova potrošnje električne energije, a koja će biti na zatvorenom Gradskom bazenu, u čijem kompleksu se nalaze i dječiji vrtić te dnevni centar za djecu sa poteškoćama u razvoju.

"To je prvi projekat, a drugi smo potpisali juče, a odnosi se na izgradnju elektropunjača za vozila na istoj lokaciji", dodao je Radulović.

Govoreći o rokovima i vrijednosti investicija, načelnik je naveo da opština sada pokreće proceduru javnih nabavki.

"Sredstva su obezbijeđena, čekamo instrukcije donatora da počnemo javnu nabavku. Vrijednost fotonaponske solarne elektrane je oko 160.000 KM bez PDV-a, dok je punjač za vozila tek u fazi izrade projekta. Tačnu vrijednost ćemo znati kada projektanti izrade svoj dio glavnog projekta", zaključio je Radulović za naš portal.

BiH među zemljama sa najzagađenijim vazduhom u Evropi

Ovakve lokalne investicije dolaze u trenutku kada se Bosna i Hercegovina i dalje suočava sa ozbiljnim problemom zagađenja vazduha. Zagađenje vazduha na otvorenom i u domaćinstvima predstavlja jedan od vodećih globalnih faktora rizika za širok spektar zdravstvenih, ekonomskih i ekoloških problema, a kao najčešći uzrok navodi se masovno korištenje čvrstih goriva.

Prema dostupnim procjenama, oko 3.300 građana BiH godišnje prerano premine uslijed izloženosti takozvanim PM česticama.

Iz Evropske agencije za životnu sredinu upozoravaju da mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini imaju izražen problem sa zagađenjem vazduha, posebno u zimskom periodu.

"Glavni izvori zagađujućih materija su saobraćaj, industrijske aktivnosti i domaćinstva koja koriste čvrsta goriva. Procjenjuje se da oko 3.300 ljudi svake godine prerano umre u Bosni i Hercegovini uslijed izloženosti česticama prečnika 2,5 μm ili manjeg, kao i da se devet odsto ukupnog godišnjeg mortaliteta može pripisati zagađenju vazduha", navode iz ove agencije.

Zagađenost vazduha