Prema podacima iz sektora osiguranja, životna osiguranja čine oko petine ukupnog tržišta osiguranja u BiH, dok najveći dio i dalje otpada na obavezno osiguranje vozila. Stručnjaci navode da je svijest građana o značaju životnog osiguranja danas veća nego prije deset godina, ali da je ono i dalje znatno manje zastupljeno nego u razvijenim evropskim zemljama.

Ko su najčešći korisnici?

Najveće interesovanje bilježi se u većim gradovima, gdje građani češće planiraju dugoročnu finansijsku zaštitu porodice.

Najčešći korisnici ovih polisa su:

  • Zaposleni u javnom sektoru

  • Radnici u većim kompanijama

  • Bankarski službenici

  • Zdravstveni radnici

  • Osobe koje podižu stambene kredite

Agenti kažu da su razlozi za ugovaranje životnog osiguranja različiti. Neki žele osigurati porodicu u slučaju smrti, drugi ga koriste kao oblik dugoročne štednje, dok se dio građana odlučuje za polise koje pokrivaju otplatu kredita ili isplatu naknade u slučaju teških bolesti i nezgoda.

Koliko košta životno osiguranje?

Cijena polise zavisi od godina starosti, zdravstvenog stanja, trajanja ugovora i ugovorene osigurane sume. U BiH građani najčešće ugovaraju polise na period od 10 do 30 godina.

Za mlađu osobu od 30 godina mjesečna premija može iznositi već od 30 do 50 KM, dok se za veće osigurane sume ili dodatna pokrića kreće između 70 i 150 KM mjesečno.

Primjer 1: Osoba koja ugovori polisu na 20 godina i mjesečno uplaćuje 50 KM, tokom trajanja osiguranja uplati ukupno 12.000 KM. Ukoliko se radi o štednom životnom osiguranju, po isteku ugovora može dobiti ugovorenu osiguranu sumu, uvećanu za ostvarenu dobit prema uslovima osiguravajuće kuće.

Primjer 2: Kod polise sa mjesečnom uplatom od 100 KM tokom 20 godina, ukupna uplata iznosi 24.000 KM, dok isplata na kraju ugovorenog perioda zavisi od vrste police, prinosa i dodatnih pogodnosti koje su ugovorene.

Šta se dešava u slučaju smrti?

Osnovna svrha životnog osiguranja jeste zaštita porodice. Ukoliko osiguranik premine tokom trajanja ugovora, članovima porodice ili drugim korisnicima navedenim u polici isplaćuje se ugovorena osigurana suma.

Tako, na primjer, ako je ugovorena osigurana suma 50.000 KM, porodica taj iznos može dobiti bez obzira na to koliko je rata do tada uplaćeno, pod uslovom da su ispunjene sve ugovorne obaveze.

Doktori sve češći klijenti osiguravajućih kuća: Ovo su najneobičnije stvari koje se u BiH osiguravaju

Podijeljena iskustva građana: Pogrešna očekivanja i inflacija

Uprkos tome što sve što osiguravajuće kuće nude "na prvu" djeluje korektno, da iskustva sa životnim osiguranjem mogu biti veoma različita potvrđuju i građani sa kojima smo razgovarali.

Jedan sagovornik kaže da je ideja životnog osiguranja dobra, ali da je način na koji je godinama predstavljano mnogima stvorio pogrešna očekivanja.

„Životna osiguranja su lijepo zamišljena priča u BiH, međutim, brojni agenti koji su radili i promovisali taj sistem davali su netačne informacije pa su ljudima ogadili ovaj vid osiguranja. Moje iskustvo sa polisom životnog osiguranja je takvo da sam dosta novca dao, očekujući da će se on značajnije uvećavati. Na kraju se pokazalo da dio vrijednosti pojede inflacija, dok je kamata nedovoljna da to nadoknadi“, kaže on.

Slično iskustvo ima i jedna građanka koja već godinama uplaćuje dvije različite polise.

„Najgora stvar koju sam uradila! Imam dvije polise, jednu životnog osiguranja i jednu za slučaj povreda, lomova i bolesti. Dovoljno je da kažem da sam nakon nesreće ostala trajni invalid. Kada saberem koliko sam dala u posljednjih 17 godina za to osiguranje, bolje da nisam. Za životno osiguranje mi ugovor ističe za tri godine i dobiću oko 5.000 KM. Nekada je to bila ozbiljna suma, danas je to mnogo manje vrijedno. Kada završim sa ovim polisama, ne planiram da ugovaram nove“, navodi ona za Aloonline.

Pozitivni primjeri: Sigurnost i dodatne pogodnosti

Ipak, ima i onih koji su zadovoljni. Banjalučanka Marija S. kaže da su ona i suprug još prije deset godina odlučili da ugovore životno osiguranje i da danas ne žale zbog te odluke.

„Muž i ja plaćamo po 30 maraka mjesečno. Nismo to gledali kao način zarade, već kao dodatnu sigurnost za porodicu. Polisa je napravljena tako da imamo pokriće u slučaju smrti i težih bolesti. Za sada smo zadovoljni uslovima i smatram da je dobro imati neku vrstu zaštite za nepredviđene situacije“, kaže ona i dodaje da novac koji uplaćuju ne vidi kao opterećenje kućnog budžeta, jer je od osiguravajuće kuće dobila takozvanu "karticu prijateljstva", te popustima koje s njom ostvari često je "na nuli".

Zašto ga građani još uvijek izbjegavaju?

Iako stručnjaci upozoravaju da životno osiguranje predstavlja jedan od najvažnijih oblika finansijske zaštite, mnogi građani ga i dalje smatraju luksuzom. Razlog su relativno niske plate, rast troškova života i nepovjerenje prema dugoročnim finansijskim proizvodima.

Međutim, u osiguravajućim društvima tvrde da bilježe konstantan rast broja ugovorenih polisa, posebno među mlađim bračnim parovima i porodicama sa djecom. Dodatni podsticaj predstavlja i činjenica da sve više građana razmišlja o finansijskoj sigurnosti u starosti i zaštiti najbližih od nepredviđenih životnih okolnosti.

Ako je suditi po trendovima zemalja u okruženju, procjene su da će tržište životnog osiguranja kod nas u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nastaviti da raste u narednim godinama, iako je još daleko od nivoa koji je uobičajen u zemljama zapadne Evrope.

I dok jedni smatraju da je riječ o korisnom obliku zaštite porodice, drugi upozoravaju da građani prije potpisivanja ugovora moraju detaljno proučiti sve uslove, prinose i troškove kako bi znali šta mogu očekivati nakon isteka polise.