"EU putem projekta podrške oslobađanja zemljišta od mina na minski sumnjivim površinama, vrijednog 10 miliona evra bespovratnih sredstava, podržava operacije deminiranja u Ilijašu, Ključu, Tesliću, Hadžićima, Palama i Drvaru", saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.
Rezultati projekta – milioni kvadrata očišćeni
U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina - 4. aprila navedeno je da je u ovih šest opština od avgusta prošle godine, od kada se sprovodi projekt, 10 miliona kvadratnih metara zemljišta očišćeno od mina čime se doprinosi bezbjednijem pristupu šumama, poljoprivrednom zemljištu i drugim prirodnim resursima koji su ključni za svakodnevni život i lokalni razvoj.
Mine i dalje prijetnja razvoju i bezbjednosti
"Mine su i dalje jedan od najtežih problema naslijeđenih iz prošlosti, koje i dalje ugrožavaju živote i usporavaju lokalni razvoj u BiH. EU godinama podržava deminiranje, pomaže žrtvama mina i doprinosi izgradnji kapaciteta lokalnih vlasti", izjavio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka.
On je dodao da pri tom nisu zaboravljeni demineri koji rizikuju živote obavljajući ove opasne zadatke, a kojima se podrška izražava putem obezbjeđivanja potrebne opreme za rad.
"Naš cilj ostaje BiH bez mina koja napreduje na svom putu ka članstvu u EU i nastavićemo podržavati taj cilj", poručio je Soreka.
Dugoročna podrška eu bih
EU je od kraja 1990-ih godina za deminiranje u BiH uložila više od 50 miliona evra bespovratnih sredstava, a ova podrška obuhvata operacije deminiranja, pomoć žrtvama mina, jačanje kapaciteta Centra za uklanjanje mina u BiH, podršku civilnoj zaštiti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i obuke i mentorstvo uz podršku EUFOR-a, navedeno je u saopštenju, prenosi Srna.
Podsjećamo, kako su "Nezavisne" ranije pisale Bosna i Hercegovina u ovoj godini planira očistiti 75 kilometara kvadratnih od mina, što je manje od 10 odsto od ukupne sumnjive površine, a sem toga Komitetu za implementaciju obaveza uputiće i novi zahtjev za produženje roka jer do marta 2027. godine neće uspjeti ispuniti ranije prihvaćene obaveze.
Naime, prema Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, a koji je objavljen na "E-konsultacijama", BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.
"Prema izvršenim procjenama, u januaru 2026. godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 774,69 km2, što predstavlja 1,51 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine", navode iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.
Šta otežava identifikaciju sumnjivih područja?
Kako se dodaje u analizi, u bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini u operativnoj upotrebi je još 8.415 minskih zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.713 minskih zapisnika.
"Minska polja u Bosni i Hercegovini karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu", kažu oni.
Kako dodaju, identifikaciju sumnjivih područja otežavaju i nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.
Komentari (0)