U saopštenju koje je poslato „i jednima i drugima, iz svih komisija, iz vlasti i opozicije“, poruka je jasna, a to je da vremena više nema. Od Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine traže da donese jasan i nedvosmislen zaključak u odbrani prava domaćih drumskih prevoznika, da inicira zajednički regionalni stav sa parlamentima država Zapadnog Balkana i da obaveže izvršnu vlast na hitnu diplomatsku akciju prema Evropska komisija.

Putovanja po Balkanu

"Ovo mora biti pitanje državnog konsenzusa. Ovo mora biti pitanje iznad stranačkih razlika -poručuju iz Konzorcijuma, naglašavajući da je u pitanju pravo na rad i opstanak domaće privrede", prenosi Srpskainfo.

Pitanje opstanka 20.000 radnika

U saopštenju se otvoreno postavlja pitanje da li BiH stoji iza svojih domaćih drumskih prevoznika pred Evropska komisija i da li brani pravo na rad sopstvenih građana.

"Da li branimo 20.000 radnih mjesta? Ovo nije proceduralno pitanje. Ovo je pitanje političke volje i odgovornosti", navodi se u saopštenju, uz upozorenje da svaki dan bez odluke znači novi kamion zaustavljen na granici, novu kompaniju pred gašenjem i novu porodicu u neizvjesnosti.

Posebno upozoravaju da se problem više ne može posmatrati kao sektorski ili administrativni, već kao pitanje ekonomskog opstanka. Ako je danas, kako navode, 25 vozača vraćeno u jednoj smjeni na jednom graničnom prelazu, sutra ih može biti 250, a prekosutra 1.000, piše Srpskainfo.

Tri konkretna zahtjeva institucijama

Konzorcijum iznosi tri konkretna zaključka koja traži od institucija.

Prvi se odnosi na hitnu regionalnu koordinaciju kroz Savjet ministara Bosne i Hercegovine, uz iniciranje zajedničkog dokumenta zahtjeva država Zapadnog Balkana koji bi bio upućen prema Evropskoj komisiji kao jedinstven regionalni stav.

Govori se o regionu od 17 miliona stanovnika i milijardama investicija u infrastrukturu, autoputeve i logističke centre.

Drugi zaključak odnosi se na diplomatsku koordinaciju. Od Ministarstvo spoljnih poslova BiH traži se hitna inicijativa prema institucijama EU i usaglašen nastup sa ministrima vanjskih poslova država regiona.

Treći zahtjev ide prema Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i ekonomskim resorima regiona da objedine podatke o vrijednosti spoljnogovinske razmjene, kvantifikuju lance snabdijevanja i jasno pokažu realne gubitke.

"Ne možemo ulagati milijarde, vraćati kredite, razvijati infrastrukturu, a istovremeno dozvoliti da međunarodni drumski prevoz preuzmu drugi", poručuju.

“Drumski transport je kičma izvoza”

U saopštenju se naglašava da drumski prevoznik „nije slabija karika“, već kičma izvoza i krvotok proizvodnje, veza između fabrike i tržišta. Postavlja se i pitanje zašto bi drumski transport bio jedini bez političke zaštite, dok se drugi vidovi saobraćaja štite.

Konzorcijum Logistika BiH sebe opisuje kao najorganizovaniji oblik djelovanja drumskih prevoznika i logističkog sistema, naglašavajući da objedinjavanje nije nastalo iz ambicije, već iz potrebe prava na rad i zaštite lanaca snabdijevanja.

"Borba se nastavlja, organizovano, dostojanstveno i odlučno", poručuju iz Konzorcijuma.