Noćas ste izgubili sat sna, ali ste dobili duže dane – barem na papiru. Ljetnje računanje vremena ponovo je tu, a s njim i stara rasprava: da li nam više pomaže ili odmaže? Dok jedni tvrde da bolje iskorištavamo obdanicu, drugi se žale na umor, rasijanost i smanjenu produktivnost. A ono što sve zanima je da li ćemo u budućnosti prestati s ovom praksom ili ćemo pronaći novo rješenje.

Promijenile su se navike ljudi

Branko Simonović iz Astronomskog društva "Ruđer Bošković" rekao je ranije da je uvođenje ljetnjeg čitanja vremena 1983. godine u Srbiji imalo za cilj da se iskoristi što veći dio obdanice, kako bi i produktivnost u radu bila veća, ali da su se u međuvremenu prilike promijenile, prije svega uvedeno je novo radno vreme, a i navike ljudi što se tiče odlaska na spavanje su se promijenile.

Kako pomjeranje časovnika utiče na ljude

Pomjeranje sata najviše utiče na meteoropate i hronične bolesnike, ali da će i oni kojima baš ništa ne fali osjetiti ovu promjenu. Rasijanost, pospanost, umor i bol u glavi samo su neke od tegoba koji će uticati na vaš organizam, koji će zbog novonastale promjene svakako biti pod stresom.

- Pomjeranje sata je neminovno, mi smo navikli na to, iako nam prvih nekoliko dana ne prija. Mnogim ljudima smeta i potrebno je vrijeme kako bismo se navikli.

Svaki organizam je priča za sebe, pa tako kod nekoga može to privikavanje trajati i malo duže - objasnila je ranije dr Ljiljana Velkov, profesorka anatomije i fiziologije.

Osim navedenih tegoba tu je i smanjena produktivnost, te je važno što prije uhvatiti ritam i odlaziti u krevet na vrijeme da bismo se probudili odmorniji.

Pokazalo se, inače, da tog vikenda kada se pomjera vrijeme, ima više poziva Hitnoj pomoći.

BONUS VIDEO: