Pojam "Blue Monday" prvi put je predstavljen 2005. godine, kada ga je britanski psiholog Cliff Arnall povezao s formulom koja je uključivala vremenske prilike, finansijski pritisak nakon praznika, neuspjele novogodišnje odluke i povratak svakodnevnim obavezama. Ta ideja brzo je postala dio popularne kulture, ali i promotivnih kampanja, posebno u turističkoj industriji.

Stručna javnost, međutim, već godinama naglašava da ne postoji naučna osnova za tvrdnju da jedan dan u godini može biti objektivno najdepresivniji za sve ljude. Psihijatar Dimitrios Paschos, govoreći za Medical News Today, istakao je da populaciona istraživanja ne potvrđuju postojanje emocionalnog vrhunca tuge vezanog za tačno određeni datum. Prema njegovim riječima, raspoloženje zavisi od individualnih okolnosti, a ne od kalendara.

Sličan stav zauzimaju i organizacije za mentalno zdravlje. Mental Health Foundation upozorava da etiketiranje jednog dana kao „najgoreg“ može stvoriti dodatni pritisak, naročito kod osoba koje se već bore s anksioznošću ili depresijom. U svojim analizama navode da se emocionalna stanja ne mogu svesti na jednostavne formule i da se mentalno zdravlje mora posmatrati dugoročno.

Ipak, stručnjaci priznaju da je januar za mnoge ljude psihološki zahtjevan period. Kraći dani, manjak sunčeve svjetlosti, finansijski umor nakon praznika i povratak rutini mogu uticati na pad energije i raspoloženja. Psiholozi ove pojave povezuju s blagim sezonskim promjenama raspoloženja, ali naglašavaju da to ne znači automatski prisustvo depresije.

Španska klinička psihologinja Elena Sánchez Escobar u intervjuu za dnevni list AS posebno ističe važnost razlikovanja prolazne tuge od ozbiljnog mentalnog poremećaja. Kako navodi, osjećaj neraspoloženja može biti prirodna reakcija na okolnosti, dok depresija podrazumijeva dugotrajnije i dublje simptome koji zahtijevaju stručnu pomoć. Prema njenim riječima, pojednostavljivanje mentalnog zdravlja kroz termine poput Blue Monday može umanjiti ozbiljnost stvarnih problema.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da se fokus ne stavlja na jedan simbolični dan, već na svakodnevne navike koje čuvaju psihičku stabilnost: redovan san, kretanje, socijalnu povezanost i spremnost da se potraži pomoć kada je potrebna. Mentalno zdravlje, poručuju, ne zavisi od datuma, već od načina na koji se društvo odnosi prema emocijama tokom cijele godine.