Stanko Opačić Ćanica je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe, politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, zatočenik Golog otoka i sakupljač narodnog kulturnog blaga.

Rođen je 11. decembra 1903. godine u Brezovoj Glavi, kod Karlovca na Kordunu. Osnovnu petogodišnju školu završio je u Tušiloviću. Do 1941. godine bavio se zemljoradnjom i drvodeljskim zanatom. Bio je aktivan u zemljoradničkom zadrugarskom pokretu. Bio je član Stranke samostalnih demokrata do 1936. godine, a od 1939. godine je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i sekretar partijske ćelije u Tušiloviću. Od 1941. godine je član Kotorskog komiteta KPJ i kasnije član Okružnog komiteta KPJ za Karlovac.

Poslije okupacije Kraljevine Jugoslavije i stvranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH), 1941. godine, na Kordunu su, kao i u drugim dijelovima NDH, otpočela masovna ubistva i progoni Srba. Stanko Opačić Ćanica je tada kao član ilegalne KPJ, bio jedan od organizatora ustanka na Kordunu. Bio je učesnik sastanka u šumi Abez kod Vrginmosta, 19. jula 1941. godine, kom su prisustvovali Rade Končar i Josip Kraš i na kom je doneta odluka o dizanju ustanka na Baniji i Kordunu.

U toku Narodnooslobodilačke borbe bio je prvi komandir Partizanskog odreda „Debela Kosa“, zatim komandant Prvog bataljona, član Komande partizanskih odreda za Kordun i Baniju, komandant Grupe odreda Korduna i član Glavnog štaba Hrvatske. Bio vijećnik Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću, novembra 1942. godine, na kom mu je pripala čast da otvori ovo zasjedanje. Takođe je bio vijećnik i član Predsjedništva Drugog zasedanja AVNOJ-a u Jajcu, novembra 1943. godine. Bio je član Zemaljskog antifašističkog veijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) i Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a, član Predsedništva te poverenik za obnovu i saobraćaj.

https://aloonline.ba/vijesti/kultura/ovo-je-zataskana-istina-o-srpskom-stradanju-u-krajini-za-vrijeme-ndh-nadomak-banjaluke-desio-se-uzas-za-koji-mnogi-ne-znaju/

Bio je pravi „narodni tribun“ i jedan od najpopularnijih ličnosti Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) na Kordunu i Baniji. Javno je protestovao što u rukovodstvu KP Hrvatske „ima malo Srba“, zbog čega je došao u sukob sa liderima Centralnog komiteta KP Hravske, najpre sa Andrijom Hebrangom, a kasnije sa Vladimirom Bakarićem.

Iz rata je izašao sa činom pukovnika Jugoslovenske armije. Nosilac je Partizanske spomenice 1941, a Sekcija boraca Osme kordunaške divizije iz Beograda proglasila ga je „Junakom Korduna“.

Od osnivanja Vlade Narodne Republike Hrvatske, 1945. godine, Stanko Opačić Ćanica je bio ministar građevina, pa drvne industrije i šumarstva do 1950. godine. Tada je bez suđenja, poslat na Goli otok. Čin pukovnika mu je oduzet, a kasnije vraćen po povratku iz zatvora.

U više saziva je bio narodni poslanik u Narodnoj skupštini Jugoslavije i Saboru Hrvatske. Po povlačenju iz javnog života, od 1954. godine živio je kao penzioner u Tušiloviću. Poslije izbijanja sukoba u Hrvatskoj, 1991. godine, star i sam, bio je prinuđen da napusti Kordun i pređe u Šabac, kod kćerke, gde je 6. maja 1994. godine umro i sahranjen.

Stanko Opačić Ćanica je bio potpredsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ u Zagrebu i predsjednik Srpskog pjevačkog društva „Obilić“. Od 1954. godine, po povlačenju iz javnog života, pa do kraja života bavio se sakupljanjem narodnih pjesama i pripovjedaka i opisivanjem života i običaja Kordunaša.

Kao rezultat toga rada SKD „Prosvjeta“ iz Zagreba štampala je dvije knjige pod naslovom „Narodne pjesme Korduna“. U drugoj knjizi opisani su narodni običaji i priložen znatan broj poslovica. Sa istom građom sarađivao je u „Raskovniku“. Osim toga sarađivao je u „Srpskoj riječi“, Ljetopisu SKD „Prosvjeta“, te u zbornicima Historijskog arhiva u Karlovcu sa prilozima o ratnim događanjima na Kordunu. U svojoj kući u Tušiloviću stvorio je etnografsku zbirku sa mnogo dokumenata, fotografija, raznih predmeta iz svakodnevnog života Korduna.

Narodne pjesme Korduna, prva knjiga, SKD „Prosvjeta“ Zagreb 1971. godina.

Narodne pjesme Korduna, druga knjiga, IP „Prosvjeta“ Zagreb 1987. godina.

Srbin u Hrvatskoj, KIZ „Litera“ Beograd 1989. godina.

Godine 2008. ulica Nova 14. u Busijama, prigradskom naselju Beograda, dobila je ime po Stanku Opačiću Ćanici, prenosi Stil.