Božidarka Frajt, legendarna jugoslovenska glumica, preživjela je logore kao beba, decenijama nije znala svoje pravo porijeklo, a životna priča joj je dramatična kao filmski scenario.

Božidarka Frajt, slavna jugoslovenska glumica, kao beba je preživjela ustaške logore i spašena je zahvaljujući Diani Budisavljević. Decenijama je živjela ne znajući svoje pravo porijeklo, koje je otkrila tek kada ju je pronašla tetka.

Njena životna priča je dramatična kao filmski scenario, a talenat i karijera učinili su je jednom od najcenjenijih glumica bivše Jugoslavije. Ona je jedna od najcenjenijih jugoslovenskih glumica i gledali ste je u bezbroj ostvarenja, ali ni njena životna priča nije ništa manje filmska. Božidarka Frajt, čije su lijepo lice i ime obilježili eru partizanskih filmova, nekad najpopularijeg žanra ovdašnje kinematografije, kao dijete je prošla pravu golgotu. Iz ustaškog logora izbavila ju je Diana Budisavljević, najveća nepoznata heroina Drugog svjetskog rata čiji će podvig ostati zapisan u istoriji za sva vremena, a svoje pravo poreklo saznala je tek decenijama kasnije.

Da nije postala poznata, možda nikada ne bi otkrila istinu. Ne bi znala gde je rođena, kako je izgubila majku, kako je glasilo njeno pravo prezime... Božidarka Frajt, slavna glumica koju pamtimo iz ostvarenja "Užička republika", "Žena s krajolikom", "Visoki napon", "Otac na službenom putu" i mnogih drugih naslova, ovog novembra je proslavila 85. rođendan. I dalje je u Zagrebu, gde je provela ceo život nakon tužnih događaja iz najranijeg detinjstva.

Rođena je kao Božidarka Grublješić u selu Velika Žuljevica podno Kozare. Poslije Kozaračke ofanzive 1942. godine, ustaše su streljale njenu majku Vidu, dok joj je otac, Bogdan, poginuo tokom borbi. Jednogodišnju djevojčicu su, zajedno sa još nekoliko hiljada mališana iz tog kraja, deportovali prvo u dječji koncentracioni logor u Sisku, a zatim u prihvatilište "Crvenog krsta" u Zagrebu, gde su je usvojili Stjepan i Katarina Frajt.

Kako je zapisano u dokumentima, Frajtovi su "na izdržavanje i odgoj" uzeli dijete s brojem 527, dali joj svoje prezime i pružili bezbrižno djetinjstvo. Odrastala je ne znajući za svoje pravo poreklo i tragičnu porodičnu priču. Decenijama kasnije, 1976, kada je već bila renomirana dramska umetnica bivše države i dve godine pre toga ostvarila značajnu ulogu u "Užičkoj republici", pronašla ju je tetka, Dara Grublješić.

Dara je radila u bolnici u Bjelovaru kao medicinska sestra. Na poslu je čula priču o ženi koja je ubijena u ratu i kojoj je oduzeta kćerka. Ispostavilo se da je u pitanju bila Božidarkina majka Vida. Tragala je za djevojčicom, ali svi pokušaji bili su bezuspješni. Nije znala ni da li je dijete preživjelo rat. A onda je jednog dana na ekranu ugledala lice lijepe glumice i shvatila da izuzetno liči na pokojnu majku. Tako je Božidarka Frajt otkrila odakle potiče i saznala da ima srpske korijene.

Spašena je zahvaljujući humanitarki austrijskog porekla, Diani Budisavljević – bila je jedno od 15.336 djece koje je ova velika žena izbavila iz ustaških logora smrti. U jednoj od najobimnijih i najvećih misija spašavanja tokom Drugog svetskog rata, Diana je, kako bi sačuvala podatke o djeci, vodila kartoteku, s nadom da bi jednog dana mogla biti vraćena svojim pravim porodicama.

U jednom od rijetkih intervjua u kojima je govorila o potresnoj priči koja je obilježila njen život, glumica je naglasila da je beskrajno zahvalna ljudima koji su je usvojili i podigli: "Uzeli su me kao dijete od četiri godine. Ja se ne sećam ničega iz ranijeg djetinjstva. Sećam se prve haljine koju su mi obukli i sjećam se da nisam imala kosu..."

"Njen put bio je više nego težak, a njena volja i radost življenja više nego snažni. Hrabri ljudi koračaju napred i ne okreću se prema tuzi i prošlosti, već obasuti bljeskom neraspoznatljive budućnosti srčano kroče s verom da sutra uvijek može biti bolje. Eto, to je moja mama", istakla je njena kćerka, takođe priznata glumica Bojana Gregorić.

Božidarka je bila velika zvijezda bivše države, jedna od najlepših Jugoslovenki, a za svoj rad i talenat ovenčana je i brojnim nagradama. Izvojimo tek dvije pulske – "Zlatnu arenu" za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu "Živa istina", i "Srebrnu" za dramu "Ljubica". Ne tako davno gledali smo je i u seriji "Na putu za Montevideo", u kojoj se pojavila zajedno sa kćerkom, prenosi Lepa i srećna.