Mozak – središnja „kontrolna“ jedinica našeg tijela, spremište sjećanja i emocija. Kroz istoriju, filozofi su vjerovali da mozak možda čak sadrži i onu nematerijalnu bit koja nas čini ljudima: dušu.

Što bismo trebali znati o svom mozgu?

1. Kolika je veličina našeg mozga?

Veličina mozga uvelike varira, ovisno o dobi, spolu i ukupnoj tjelesnoj masi. Međutim, studije su pokazale da mozak odraslog muškarca u prosjeku teži oko 1.336 grama, dok mozak odrasle žene teži oko 1.198 grama.

2. Što čini mozak?

Ljudski mozak sastoji se od leđne moždine i središnjeg živčanog sustava. Sam mozak ima tri glavna dijela: moždano deblo (koje povezuje ostatak mozga s leđnom moždinom), mali mozak (koji se nalazi u stražnjem dijelu mozga i duboko je uključen u regulaciju pokreta, motoričko učenje i održavanje ravnoteže) i veliki mozak (mozak, koji je najveći dio našeg mozga i ispunjava veći dio lubanje).

3. Koliko je naš mozak "gladan"?

Unatoč činjenici da ljudski mozak nije jako velik organ, njegovo funkcioniranje zahtijeva puno energije. Prema nekim istraživačima, mozak koristi puno energije tijekom onoga što je poznato kao "stanje mirovanja", kada nije angažiran ni u kakvoj specifičnoj, svrsishodnoj aktivnosti.

4. U kojoj mjeri koristimo svoj mozak?

Postoji mit da ljudi obično koriste samo 10 posto svog moždanog kapaciteta. Skeniranja mozga pokazala su da gotovo cijeli mozak koristimo cijelo vrijeme, čak i kada spavamo, iako se obrasci aktivnosti i intenzitet te aktivnosti mogu razlikovati ovisno o tome što radimo i u kojem smo stanju budnosti ili sna.

5. Desna ili lijeva hemisfera mozga?

Jeste li lijevi ili desni dio mozga? Brojni testovi ili kvizovi na internetu tvrde da mogu procijeniti koristite li pretežno desnu ili lijevu hemisferu mozga. Umjesto toga, istraživanja su pokazala da ljudi podjednako koriste obje hemisfere mozga.

6. Kako se mozak mijenja s godinama?

Kako starimo, dijelovi našeg mozga prirodno se počinju smanjivati ​​i postupno gubimo neurone. Frontalni režanj i hipokampus – dva ključna područja mozga u regulaciji kognitivnih procesa, uključujući formiranje pamćenja i prisjećanje – počinju se smanjivati ​​kada navršimo 60 ili 70 godina.

7. Je li percepcija „kontrolirana halucinacija“?

Velika misterija ljudskog mozga povezana je sa sviješću i našom percepcijom stvarnosti. Funkcioniranje svijesti fasciniralo je znanstvenike i filozofe i iako se polako približavamo razumijevanju ovog fenomena, još uvijek ima puno toga za naučiti. Anil Seth, profesor kognitivne i računalne neuroznanosti na Sveučilištu Sussex u Ujedinjenom Kraljevstvu, specijaliziran za proučavanje svijesti, sugerirao je da se ovaj intrigantan proces temelji na vrsti „kontrolirane halucinacije“ koju naš mozak generira kako bi razumio svijet.

(Indeksonline)