Poznata je po svojoj divljoj, sada pomalo branama ukroćenoj ćudi i nevjerovatnoj zelenoj boji zbog koje su je u narodu znali nazivati i Zelenka, odnosno zelena rijeka. Sa svojih 346 kilometara, oduševljava svojom ljepotom, no ono što je doista posebno oko nje jeste njen ‘izvor’.

Drina nastaje spajanjem Pive i Tare

Drina nastaje na poseban način. Naime, ona nema tipičan izvor kao kod drugih rijeka, nego se rađa spajanjem Pive i Tare kod Šćepan Polja na granici BiH i Crne Gore. Najveća je pritoka Save, u koju se ulijeva kod Sremske Rače. Njene najveće pritoke su Sutjeska, Ćeotina, Bistrica, Prača, Lim, Rzav, Drinjača, Jadar i Janja, a svoj život uz nju vezala su brojna mjesta poput Foče, Goražda, Višegrada, Bajine Bašte, Rogačice, Zvornika, Koviljače, Loznice i Ljubovije.

Inače, Drina slovi kao najbrža rijeka Balkana, a njene vode su hladne. Prosječna dubina joj je tri metra, no ide i do 12 metara. Poznate su i njene ade, sprudovi i meandri, odnosno vijugavi tok, koji se ogleda i u uzrečici ‘ispravljati krive Drine’, a koja opisuje nemoguć, odnosno beskoristan posao. Drina je vrlo bogata ribom, a šire područje oko nje proglašeno je i nacionalnim parkom.

Tara i Piva poznate po svojim kanjonima

Rijeka Drina je izuzetno lijepa, ali i korisna. Ima ogroman hidropotencijal, na njoj su niknule brane, a zbog svoje ljepote istinska je turistička atrakcija. Njeni brzaci poznato su odredište ljubitelja aktivnog odmora, pogotovo aktivnosti na vodi. Preko nje nadvija se zavidan broj mostova, a najpoznatiji je onaj u Višegradu iz 1571. godine, inspiracija za roman Na Drini Ćuprija Ive Andrića.

Što se tiče rijeka koje je stvaraju, Tara nastaje od rječica Opasanice i Veruše na sjeveru Crne Gore, dugačka je 140,5 kilometara i slavna po kanjonu dubokom 1333 metra – najdublji u Evropi i drugi najdublji u svijetu, odmah poslije Grand Canyona u SAD-u. Piva izvire iz vrela Sinjac na planini Goliji, a njen kanjon također je slavljen kao jedan od najljepših na Balkanu. Na njoj se nalazi Pivsko jezero, najveće umjetno jezero u Crnoj Gori.

Jedna od najvećih atrakcija na Drini je kućica na stijeni usred rijeke.

Ta šarmantna i unikatna ljepotica nastala je ljeto 1968. godine, o njoj su pisali prestižni časopis National Geographic i britanske dnevne novine Daily Mail, a američki Business Insider svrstao ju je u top 16 najčudnijih kuća na svijetu. Nalazi se u maloj Bajinoj Bašti, ispod obronaka planine Tare u Zlatiborskom okrugu u zapadnoj Srbiji.

Ovo arhitektonsko čudo, koje ne prestaje izazivati divljenje turista, već decenijama odolijeva divljoj prirodi. Za njegov nastanak zaslužna je maštovita i preduzetna grupa bajinobaštanskih dječaka, predvođena Milijom Mandićem zvanim Gljiva. U želji da si naprave svojevrsno ljetno skrovište za odmor, iskoristili su daske iz obližnje srušene šupe i podigli kućicu na stijeni usred Drine. Nažalost, nabujala, moćna i često nepredvidliva rijeka te iste jeseni odnijela im je sve daske, ali nije uspjela uništiti velike dječačke snove i ambicije.

Već sljedeće godine, u ljeto 1969., izgrađena je nova kuća na stijeni. Ambiciozna družina sav materijal prevozila je čamcima i kajacima, veće komade spuštali su u vodu nekoliko kilometara uzvodno, zatim ih hvatali, izvlačili iz vode i donosili na stijenu usred rijeke. Skromna kućica bila je mjesto okupljanja i druženja generacija djevojaka i mladića, posebno tokom ljetnih školskih praznika, a ondje je rođena i ideja za osnivanje prvog kajakaškog kluba u Bajinoj Bašti, nazvanog Drina, prenosi Putnikofer.